Unatoč početnim skepticima i osvrtima na prošle, neuspješne projekte, Naša TV, mladi medij utemeljen i u vlasništvu 55 gospodarstvenika dokazuje se kao za sada jedina profesionalna televizija na hrvatskom jeziku u privatnom vlasništvu. Očekuje se da će to biti jedna od najgledanijih, ako ne i najgledanija, emisija od početka emitiranja programa u ožujku ove godine.
Glasnović – nakon dugo vremena netko ‘drma’ uspavane
Predizborna kampanja za izbore za Hrvatski sabor u susjednoj Republici Hrvatskoj isprofilirala je dva najveća takmaca, generala HVO-a i HV-a Željka Glasnovića koji u hrvatskoj dijaspori ovih izbora ide sa svojom Neovisnom listom i dr. Božu Ljubića, nositelja liste HDZ-a i aktulanog predsjednika HNS-a i bivšeg predsjednika HDZ 1990 koji se priklonio HDZ-u BiH.
General Glasnović je nesumnjivo ovu predizbornu kampanju učino dinamičnijom i zanimljivom odlukom o izlasku na izbore sa svojom neovisnom listom. Potporu su mu dale oporbene hrvatske stranke u BiH te se ocjenjuje da zasigurno uzima jedan mandat.
Ovo je realna mogućnost, no ne treba izgubiti iz vida i organiziranost, stranačku disciplinu i infrastrukturu HDZ-a BiH i HDZ susjedne Hrvatske i to unatoč mišljenjima da je HDZ-ova lista puna “nepopularnih imena”.
Predizborni istupi generala Glasnovića zasnivaju se na njegovoj već dobro poznatoj retorici, a izbori će pokazati hoće li nakon dugogodišnje ‘mlakosti’, dati novi adrenalin uspavanom i ravnodušnom biračkom tijelu. Činjenica je da BiH bilježi porazne brojke iseljenja u posljednje dvije godine, a ona su posebno olakšana upravo Hrvatima zbog dvojnog državljanstva i hrvatske putovnice koja im otvara put u EU i svijet. Sve je manje i zainteresiranih Hrvata uopće i za izlazak na izbore. Samo na prošlim izborima u BiH na birališta ih je izašlo manje od polovice i dalje ‘boluju’ od izborne apstinencije.
Glasnović može profitirati od razočaranih i obespravljenih, kao i od iseljeništva, a rezultati izbora svakako će biti znakovit znak za lokalne izbore u BiH čija je kampanja već počela.
Ljubić neuvjerljiv, ali s infrastrukturom
Iako predizborna kampanja prolazi relativno mirno i bez oštrih riječi, za očekivati je zaoštravanje retorike u posljednjem tjednu kampanje i to upravo u posljednjem tjednu pred izbore.
Za sada, nositelj liste HDZ-a dr. Božo Ljubić koristi infrastrukturu HDZ-a BiH, podršku predsjednika HDZ-a BiH i člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića, pa čak i HDZ-ovih ministara. Ne propušta priliku za predizborne govore pri obilježavanju značajnih obljetnica, ali nakon predizbornih govora Glasnovića, njegovi istupi o “uskrsnuću” Herceg-Bosne, braniteljima itd. izgledaju više nego smiješno i nedosljedno.
Činjenica je da Ljubić u kampanji još uvijek nije pronašao “lijek” protiv Glasnovića i da djeluje potpuno neuvjerljivo.
Znakovito je da u njegovoj kampanji sudjeluju i većina predsjednika tzv. krovnih braniteljskih udruga, kako bi se poslala barem prividna poruka da Ljubić ima potporu branitelja, dok je ‘na terenu’ potpuno drukčija slika.
Dok im predsjednici po političkoj direktivi stranke šalju potporu Ljubiću, na predizbornim skupovima generala Glasnovića masovno sudjeluju upravo branitelji. Ovo je ujedno i jasan odgovor da se predsjednici braniteljskih udruga nisu imali snage distancirati od političke pristranosti i svome članstvu sugerirati da “glasuje po savjesti”.
Također, ovo je i znak gubitka autoriteta kod braniteljske populacije koja ih uopće “ne doživljava”. U ovom pogledu, znakovit je nedavni ‘incident’ kada je Glasnović dobio negativan odgovor za gostovanje u emisiji Radija Posušje, javnog medija u kojem je načelnik te općine Branko Bago, upravo bivši pripadnik brigade Ante Bruno Bušić kojom je potonji tijekom Domovinskog rata zapovijedao. Još jedan pripadnik ove postrojbe HVO-a je i županijski ministar za branitelje Mladen Begić, čiju je braniteljsku prošlost HDZ mudro iskoristio.
Dok Glasnovića na obljetnicama osnutka ‘Bušića’ u Posuškom Gracu narod i branitelji dočekuju s pljeskom, sada je razvidno da je politika ipak učinila svoje, da ne dopušta previše slobode osobnog mišljenja i postupaka te da baš sve ima svoju cijenu.
Miroslav Ćiro Bažević – HDZ-ovu sklonost Bandiću ne treba podcijeniti
Jedan od javnosti zanimljivih kandidata je i Miroslav Ćiro Blažević koji predvodi listu Bandić Milan 365. Zanimljivo je da je Blažević posebnu pozornost u kampanji usmjerio u Sarajevo, koje se često u ovakvim kampanjama zanemaruje unatoč činjenici da u sarajevskim općinama živi skoro 17 tisuća Hrvata.
Osim činjenice da zagrebački gradonačelnik uživa veliki ugled ne samo kod Hrvata u BiH, legendarni trener svih trenera ipak u javnosti se nije profilirao kao favorit.
Međutim, ovdje nije mudro licitiranje prije konačnog zbroja glasova i to zbog poznate potpore koju Bandić uživa kod mostarskog gradonačelnika Ljube Bešlića ali i kod HDZ-a BiH. Prisjetimo se samo izbora za predsjednika Hrvatske 2009. U drugi krug izbora nadmetali su se upravo Bandić, bivši SDP-ovac i Ivo Josipović, tada aktualni SDP-ovac. Rezultat izbora je dobro poznat, no ovdje je za podsjetiti na veliki poraz kandidata HDZ-a Andrije Hebranga koji nije prošao u drugi krug. Tada je HDZ BiH samo deklarativno podržao HDZ-ovog kandidata, dok je Bandić uživao potpunu podršku.
Iako se ne može kazati da je upravo “dijaspora” izbacila HDZ-ovo kandidata Hebranga, kao i da je na prošlim izborima zbog vrlo male razlike u glasovima pobijedila aktualna predsjednica, kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović, glas tzv. dijaspore ne može se zanemariti.
Naime, jasno je da glasovi hrvatske dijaspore više dobivaju na snazi što su HDZ i SDP u Hrvatskoj izjednačeniji.
‘Hrvatska dijaspora’ potpuno marginalizirana – koliko god ih glasovalo, biraju samo tri zastupnika
U XI. izbornoj jedinici, tzv. dijaspori, biraju se samo tri saborska zastupnika fiksno jer je do tada broj njihovih mandata ovisio o broju izašlih glasača.
Smanjenje na minimalna tri zastupnika rezultat je dogovora bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor (HDZ) i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, a nakon toga i promjenom Ustava RH i činjenice da je do tada HDZ-u tradicionalno pripadalo svih 12 mandata što je uvelike utjecalo na sastavljanje vlade u Republici Hrvatskoj.
Od tada, umjesto u 43 grada u BiH, hrvatski birači na izborima mogu glasovati samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci. I to je dodatno smanjilo mogućnost izlaska na izbore.
No, nakon fiksna tri zastupnika, sada je izlaznost dijaspore potpuno zanemarena, što postavlja dodatno pitanje katastrofalne marginalizacije i obezvrjeđivanja glasova Hrvata koji žive izvan Hrvatske. Ukoliko bi se osvrnuli na ovakav pristup, spoznali bi još jednu zanimljivost – da je isti model primjenjen i na Mostaru tijekom prijašnjih loklanih izbora, kada glasovi iz brojnijih općina, zbog fiksnog broja vijećnika, nisu imali situ vrijednost prema glasovima birača iz gradskih jedinica s manjim brojem glasača.
Unatoč navedenom i mjestu za samo tri saborska zastupnika, kao nikada do sada, bilježi se brojnost lista koje se natječu za sklonost birača iz tzv. dijaspore – na čak 14 lista svaki od 136 kandidata želi biti baš među ta tri. SDP u susjednoj Hrvatskoj nikada do sada nije imao svoju listu u dijaspori.
(Izvor: Dnevni list)


