Građani i građanke Mostara od danas će imati priliku potpisati peticiju u okviru projekta „Vratimo oteti parking građanima“ na dvije lokacije u ovom gradu i to na prostoru Španjolskog trga, kao i u Ulici Stjepana Radića (kod sata). Ulični štandovi će biti postavljeni u razdoblju od 18 do 22 sata u trajanju od pet dana, točnije od 24. do 28. srpnja, a ovim putem pozivamo sve građane da se svojim potpisom priključe borbi za vraćanje spornih parkinga.
Peticija je organizirana u sklopu projekta Udruge Bura info, a prikupljeni potpisi predat će se Gradskom vijeću grada Mostara, gdje će se tražiti stavljanje na dnevni red izmjenu odluke o načinu organiziranja, upravljanja i korištenja javnih parkirališta u Gradu Mostaru.
„Građanima koji su kupci stanova u Mostaru, naplatom parkinga oduzima se pravo na prostor oko zgrade, koji je graditelj zgrade osigurao kupnjom zemljišta. Stručne osobe su stajališta da nema uporišta za naplatu parking prostora oko zgrada“, objašnjeno je ranije.
SIZ stanovanje, termin zaostao iz bivše države, a koji je označavao područje oko zgrada koje pripada stanarima, koncem prošle godine prešao je na Grad Mostar. Uknjižba Grada Mostara na SIZ bila je dvadeset druga točka 28. sjednice Grada Mostara i prošla je sasvim neprimjetno.
Ovom točkom, koju je Grad nazvao “izmjenama i dopunama Odluke o usklađivanju upisa titulara na nekretninama u posjedu Grada Mostara”, sebi je priskrbio zemljište oko zgrada, gdje su se stanari oduvijek parkirali, kako bi ga naplaćivao kroz Mostar Parking, uknjiživši ga na sebe, a ne na stvarnog vlasnika.
Izraziti podršu i potpisati peciju možete i online na ovom linku.
Kako piše Hercegovina.info odvjetnik iz Mostara Milenko Krčum, nedavno je uputio tužbu protiv poduzeća ‘Mostar parking’. Predmet tužbe je upisivanje Grada Mostara u vlasništvo nad dvorištima zgrada i oduzimanje prava ‘služnosti stanarima’.
Podsjetimo, MO Parking je nedavno, tek tako, objavio kako će uknjižiti pravo vlasništva nad površinama stambenih zgrada:
“Propisima o privatizaciji koji su stupili na snagu nakon ratnih sukoba u BiH, definiran je prijelaz iz sustava komunizma kojemu je temeljni princip bio da je sve zajedničko, narodno (često viđen izraz u starim dokumentima iz toga vremena je ‘opštenarodna imovina’), da nema vlasništva, samim tim ni diobe na javno i privatno, u sustav kapitalizma kojemu je jedan od temeljnih principa vlasništvo i koji poznaje privatno vlasništvo i jasno ga razgraničuje od javnog. Po ovim propisima žitelji su imali pravo otkupiti stanove na koje su imali stanarsko pravo i podrumske prostorije ako ih je u zgradi bilo, ali nisu imali pravo otkupiti bilo kakvu površinu izvan zgrade, te su kvartovski parkinzi samim time postali javno vlasništvo kojim upravlja Grad Mostar kao što upravlja i sa svim ostalim javnim površinama”.
“U toj objavi, J.P. ‘Mo parking’ se poziva na promjene u sustavu vlasništva koje su nastale nakon ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini. Spominju se propisi o privatizaciji i prijelaz iz komunističkog sustava u kapitalistički. Međutim, ovdje je bitno napomenuti da taj prijelaz nije bio iz komunističkog, već iz socijalističkog sustava s posebnim oblikom socijalizma – samoupravljanjem. To je u izravnoj vezi s oblicima vlasništva i njihovom transformacijom kroz proces privatizacije, rekao je Krčum za Hercegovina.info.
On je nadalje pojasnio:
“Sadašnji sustav vlasništva u Bosni i Hercegovini temelji se na jedinstvenoj koncepciji vlasništva. Ne postoje različite vrste vlasništva. Državno vlasništvo nije posebna vrsta vlasništva. Ono je vlasništvo javno-pravnog subjekta koji se zove Bosna i Hercegovina. Zakonom o stvarnim pravima uveden je jedinstveni koncept vlasništva. Također, važno je napomenuti da sadašnji sustav ne poznaje pojam ‘javnog vlasništva’, kako su ga spomenuli stručnjaci iz J.P. ‘Mo parkinga’, jer u stvarno-pravnom smislu javno dobro ne može biti u vlasništvu. Postoji javno dobro, dakle stvari na kojima nije moguće nikakvo vlasničko ili koje drugo stvarno pravo. Parkinzi uz stambene zgrade, ako se ne nalaze na javnom putu, sasvim sigurno nisu javno dobro.
Ovdje dolazimo do ključne pogreške u argumentaciji koju iznosi ‘Mo parking’. Prema mom shvaćanju, postupak upisa Grada Mostara kao vlasnika na parkinzima uz stambene zgrade temelji se na pogrešnoj logici da je SIZ stanovanja bio organ Općine Mostar. Samoupravne interesne zajednice, u koje su spadali i SIZ-ovi, nikada nisu bili organi vlasti, bilo lokalne bilo više razine. One su se formirale kao samoupravne organizacije udruživanja na interesnoj osnovi. Nemali broj parkirališta bio je barem u katastru upisan na SIZ-ove stanovanja.
Nadalje, u izrazu ‘gradsko zemljište’ pridjev gradsko nije oznaka vlasnika – Grada. Pridjev ‘gradsko’ je oznaka mjesta, lokacije, pozicije, a nije posvojni pridjev.
Ako bi se prihvatila teza da je sva ‘društvena’ imovina postala državnom, to bi važilo i za zemljište u gradovima. U novijim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jasan je stav da do donošenja zakona na razini Bosne i Hercegovine, javno-pravni subjekti ne mogu preuzimati vlasništvo nad državnom imovinom. Stajališta Ustavnog suda su protivna domaćoj kulturi koju izražava izreka ‘Tko je jamio, jamio je’.
Intervju u cijelosti možete pročitati: OVDJE.
/Desk/