Doslovno je tu informaciju za Večernjak potvrdio sam direktor navodeći kako je trgovinski rat SAD-a s EU-om i ostatkom svijeta doveo do nevjerojatnih poremećaja na burzama o kojima Aluminij ovisi jer prodaje metal i kupuje sve svoje sirovine, što, uz porast cijene električne energije, čini nemogućim daljnje poslovanje. Dodatna blokada Rusalovih elektroliza (sraz Rusije i SAD-a) dovela je do toga da je cijena glinice iznimno visoka i neizdrživa za većinu elektroliza u svijetu. Na te se parametre ne može utjecati, ali FBiH, koja je i suvlasnik 44 posto dionica, mogla bi napraviti okružje da se prebrodi ova kriza.
– To znači diferencirane cijene električne energije, različite iznose naknada za kućanstva i za industriju, podjelu tereta za troškove prijenosa medu izvoznicima i uvoznicima, umanjenje mjera poticanja izvoza energenata i uvođenje snažnih mjera poticanja razvijanja realnoga sektora. Došli smo do prijelomnog trenutka kada je uključenje Vlade FBiH u tu problematiku jedini izlaz jer mi prostora za manevar na tom planu više nemamo, a ako ne dođe do promjene ovoga što sam nabrojio, mi dalje ne možemo – eksplicitan je Pandža.
Iako je cijena aluminija na Londonskoj burzi metala (LME) u srpnju 2018. bila za 195 američkih dolara viša u odnosu na isti mjesec lani, usporedba cijena triju ključnih Aluminijevih sirovina u istomu razdoblju dovela je do tolikoga nerazmjera da je mostarska tvornica, umjesto profita na poskupljenju metala, na poskupljenju sirovina izgubila ukupno 5,2 milijuna KM i doslovno gubi na svakoj toni proizvedenoga metala. U srpnju je cijena glinice za 190 dolara po toni veća u odnosu na prošlu godinu, kada je bila 307 dolara po toni, a cijena petrol-koksa 515 dolara po toni, dok je lani bila 385 dolara po toni. Tome treba pridodati da je cijena električne energije, s naknadama, premašila strahovitih 70 eura po MWh.
Zemlje u okruženju zbog toga su zaštitile svoju aluminijsku industriju. Crna Gora KAP-u osigurava povlaštene cijene struje za trogodišnje razdoblje, a Rumunjska u cijelosti oslobađa ALRO naknade za obnovljive izvore energije, u BiH pozitivne primjere imamo samo u RS-u, u kojemu industrija posluje s diferenciranim cijenama električne energije. Uz to, Aluminij samo za naknade državnim regulatorima, obnovljive izvore energije i druge naknade izdvaja 24 milijuna KM.
Pandža upozorava kako je u prvom polugodištu 2018. BiH izvezla rekordni 331 milijun KM električne energije, a da istodobno domaća industrija uvozi struju. Vremena za mostarsku kompaniju nema. Potrebne su odlučne odluke za njegov spas.
– Stanje se, nažalost, mijenja nagore iz dana u dan. Uvjereni smo, uzimajući u obzir razumijevanje i pomoć koju su nam dosad pružili, da će čelni ljudi entitetske vlasti prepoznati ozbiljnost trenutka i shvatiti kako više nitko od nas nema luksuz zažmiriti na ono što se upravo zbiva. Nema, kako zbog Aluminija tako i zbog cijele države na koju bi se izravno reflektirao svaki potres s našim golemim poduzećem – istaknuo je direktor Pandža.
Uz Vladu FBiH, dioničari ove kompanije su i “mali” dioničari s 44 posto te Vlada RH s udjelom od 12 posto.
/Republikainfo.com/
