Na općim izborima koji će se u BiH održati 4. listopada pravo glasa osiguralo je nešto manje od 50 tisuća građana koji žive u inozemstvu a taj je podatak potaknuo zabrinutost da sve manje zanimanje u dijaspori za izborni proces može bitno utjecati na rezultate, posebice u tijelima vlasti Republike Srpske.
Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) potkraj je srpnja zaključilo popis građana BiH koji žive u inozemstvu i koji će imati pravo glasa na predstojećim izborima.
Na tom su popisu imena 48.074 osoba koje su pravodobno dostavile potrebne zahtjeve za registraciju i priložile važeće dokumente kojima dokazuju svoj status. Svi kojima prijave nisu uvažene imali su priliku do 3. kolovoza podnijeti žalbu Prizivnom odjelu Suda BiH, a on odlučuje u svakom pojedinačnom slučaju jesu li prigovori utemeljeni.
No takvih slučajeva, odnosno onih kojima je zahtjev za upis na birački popis odbijen, razmjerno je mali – tek nešto više od pet i pol tisuća.
Podaci o registriranim biračima koji će ove godine glasati poštom iz inozemstva u usporedbi s onima iz 2022. godine ukazuju kako je njihovo zanimanje za izborni proces opalo.
Prije četiri godine pravo glasa osiguralo je gotovo 70 tisuća birača pa sada proistječe da ih je u međuvremenu trećina odustala od zakonskog prava da biraju tijela vlasti u državi podrijetla.
Posebice je to izraženo kod građana BiH koji su do rata živjeli na teritoriju koji je sada dio Republike Srpske i iz koje su masovno protjerani Hrvati i Bošnjaci.
Tako je, primjerice, za glasanje u Banja Luci registrirano tek 875 osoba iz dijaspore dok ih je 2022. godine zanimanje za izbore pokazalo 2273. Slično je stanje i u Prijedoru, općini iz koje su još 1992. godine godine u kampanji etničkog čišćenja protjerani gotovo svi Hrvati i Bošnjaci.
Ove će godine tamo moći glasati tek njih oko tisuću i pol ,dok je prije četiri godine pravo glasa tamo imalo 3783 prognanih i raseljenih.
Statistika pokazuje da je u Banja Luci i Bosanskoj Gradišci sada 60 posto manje registriranih birača iz inozemstva.
U prvim analizama takvog stanja prevladavaju ocjene kako su birači iz dijaspore razočarani postizbornim trgovinama.
“Ogromna većina ljudi jednostavno više ne želi biti prevarena i iskorištena, što se desilo odmah nakon izbora 2022. godine”, kazao je za “Dnevni avaz” Admir Čavka, povjerenik za RS Saveza za bolju budućnost (SBB), stranke čiji je utemeljitelj Fahrudin Radončić i koja se pokušava vratiti na vlast nakon izbornog debakla prije četiri godine.
On razočarenje birača koji su prognani s teritorija RS vidi kao odraz činjenice da su neke stranke bošnjačke orijentacije, bez puno uvjetovanja podržale novu vladu koju je u tom entitetu uspostavio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
Dodik je tu potporu iskoristio da bi nastavio sa starom politikom od koje prognani i izbjegli nisu dobili ništa. Manji broj birača na predstojećim izborima značit će i manji broj zastupnika nesrpske nacionalnosti u parlamentu RS.
“Danas plaćamo tu cijenu prijevare, a bojim se da ćemo posljedice osjetiti tek poslije izbora”, zaključio je Čavka.