Srbija je dosad isporučila Ukrajini streljiva za 800 milijuna eura, objavio je The Financial Times (FT), čime se ponovno otvorila stara priča o dvoličnosti pozicije Aleksandra Vučića u rusko-ukrajinskom sukobu.
Naime, Srbija stalno “deklarira” “svoju neutralnost” kada je u pitanju ruska agresija na Ukrajinu, inzistirajući, kako navodi Vučić, da ima “prijatelje i u Moskvi i Kijevu” te da su i Rusi i Ukrajinci “naša slavenska braća”, piše Jutarnji list.
No, Srbija, čini se, ipak tu igra dvostruku igru te nastoji zadovoljiti i Rusiju i Ukrajinu. Kako je sam Vučić objasnio Financial Timesu, prodaja streljiva Ukrajini “ide preko trećih država”, odnosno Srbija legalno prodaje svoje oružje, u ovom slučaju streljivo (uglavnom minobacačko i artiljerijsko) nekom drugom, a onda oni to “preprodaju” Ukrajini, što se njega, kako je objasnio Vučić, “ne tiče što oni rade s tim kasnije”.
– Kuda to kasnije ide, ne znam i nije me briga – rekao je benevolentno Vučić, napomenuvši da je cifra od 800 milijuna “uglavnom točna” te da su ta sredstva upotrijebljena za “gospodarski oporavak” Srbije.
No kako će na ovo reagirati Moskva, koja Srbiju smatra svojim saveznikom? Podsjetimo da je uz Bjelorusiju Srbija jedina europska država koja nije uvela sankcije Rusiji, iako vodi pregovore o članstvu u EU te bi morala zbog toga slijediti vanjsku i sigurnosnu politiku Bruxellesa. Neki smatraju da je upravo ovaj “vojni aranžman i angažman” Srbije razlog što joj se gleda kroz prste te da, navode strani diplomati, imaju određenu podršku američkog ambasadora u Srbiji Christophera Hilla.
– Bruxelles i Washington godinama rade na tome da Vučića udalje od Vladimira Putina – rekao je jedan zapadni diplomat te ukazao na to da je “ključni igrač u svemu” upravo Christopher Hill, koji je u Beograd stigao mjesec dana nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Taj neimenovani diplomat rekao je da su svi očekivali kako će se Hill boriti s Vučićem da provede demokratske reforme i slično, “ali njegov je jedini cilj bio udaljiti Beograd od Moskve”. Prema tom sugovorniku FT-ja, Hill je uspio u tome.
– Vučić se godinama nije sastajao, pa čak ni zvao Putina. Naravno, tu je i pitanje pošiljki oružja koje završavaju u Ukrajini – naveo je. Doduše, u Moskvi je zato često Milorad Dodik i Vučićeva desna ruka Aleksandar Vulin, a sam Vučić u čestom je kontaktu s Putinovim veleposlanikom kojeg zovu “gubernatorom Balkana”, Aleksandrom Bocan-Harčenkom. U svemu tome dodatno je intrigantno da je Srbija istodobno jedina europska država koja nije uvela sankcije Rusiji i izigrava “neutralnost u sukobu”, iako je glasovala za sve UN-ove rezolucije u kojima se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu.
Izuzev toga, službeno u Srbiji ne govore čak ni o ratu, nego su preuzeli rusku “sintagmu” o “specijalnoj vojnoj operaciji”, a srpski prorežimski mediji otvoreno su na strani Rusije. Uz to, prema istraživanjima javnog mnijenja, gotovo 70 posto Srba smatra da je Zapad izazvao rat.
Doduše, Vučić treba Rusima objasniti takvu svoju poziciju jer oni na to ne gledaju blagonaklono. Naime, u travnju 2023. godine Moskva je od Beograda tražila objašnjenje, jer su tada iscurili tajni podaci koji su potvrđivali da Srbija, konkretno njezina najveća tvornica oružja Krušik iz Valjeva, ispostavlja svoju produkciju Ukrajini.
Tada je Aleksandar Vučić to nazvao “gnjusnom laži” te je rekao da Srbija “ni jedan jedini komad oružja ili municije nije prodala ni Ukrajini niti Rusiji”, ali su tajni dokumenti iz Pentagona govorili suprotno. Prema tim “hakiranim” tajnim dokumentima iz Pentagona koji su procurili u javnost, Srbija je bila među 38 europskih država koje su “pristale ili su već poslale naoružanje Ukrajini i imaju namjeru to činiti i ubuduće”, odnosno, kako je stajalo u izvješću, “Srbija ima političku volju i vojnu sposobnost da i opskrbljuje Ukrajinu oružjem”.
Tada su iz ruskog ministarstva vanjskih poslova zatražili “očitovanje Beograda” u vezi s tim, a glasnogovornica Marija Zaharova tada je bila vrlo zajedljiva prema Srbiji, napominjući da nije vrijeme za sjedenje na dvije stolice.
No, da Srbija prodaje oružje Ukrajini postalo je jasno još u srpnju 2022. godine, kada se u Grčkoj srušio ukrajinski vojni transportni zrakoplov s 11 tona naoružanja, koji je letio iz Srbije. Iako su u Beogradu tada tvrdili da se radi o oružju za Bangladeš, malo tko je povjerovao u tu priču. Koliko će Vučić moći jahati na ovakvoj poziciji, pitanje je, kao i koliko bi ga moglo koštati to da se “obećao svima”, piše Jutarnji list.
/Desk/