U plamenu koji je gorio u noći sa 25. na 26. kolovoz 1992. godine, unutrašnjost Vijećnice u potpunosti je uništena. Vatrena stihija progutala je dva milijuna knjiga i preko 300 rukopisa neprocjenjive vrijednosti, a jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog razdoblja, izgorio je do temelja.
Sarajevsku Vijećnicu bombardirali su pripadnici JNA i Vojske Republike Srpske, a slike stravičnog prizora obišle su cijeli svijet. Te noći, vatrogasci su bezuspješno pokušavali ugasiti vatru, a građani su iznosili knjige i pokušavali spasiti ono što je bio neodvojivi dio kulture naroda BiH kroz povijest. Mnogi analitičari uništenje Vijećnice nazvali su uništenjem „civilizacijskog koda jedne multietničke države.“
Inače, od 1896. godine sarajevska Vijećnica bila je sjedište Gradske uprave. I Austro-ugarski prijestolonasljednik Franz Ferdinand boravio je u Vijećnici neposredno prije antentata 28. lipnja 1914., kojim je otpočeo Prvi svjetski rat. Za vrijeme bivše Jugoslavije, Vijećnica je ustupljena na korištenje Narodnoj i univerzitetskoj bilblioteci Bosne i Hercegovine.
Sarajevska Vijećnica obnovljena je tek 18 godina nakon spaljivanja, a svečano otvorena 9. svibnja 2014. godine na Dan pobjede nad fašizmom. Iako je izvana i iznutra povratila svoj stari sjaj i digla se iz pepela, postoji nešto što nikada neće moći biti vraćeno – preko 90 posto uništenog knjižnog fonda i originalnih, povijesnih dokumenata, prenosi federalna.ba. /republikainfo.com/