Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je u petak da bi se jako radovao ako bi se dogodilo da teritorij njegova entiteta “dodirne more” uključujući se u polemiku Bosne i Hercegovine i Crne Gore o međusobnoj granici, prenose u petak podgorički mediji.
“Znajući sve procedure, mislim da ulazimo u dugoročan, neizvjestan proces koji ne može osigurati suglasnost strana, u kojem će se očigledno morati ići na neku vrst međunarodne arbitraže, znajući da su arbitražne odluke konačne”, rekao je Dodik govoreći o sporu Crne Gore i Bosne i Hercegovine oko područja Sutorine.
Odbor za međunarodne odnose i dijasporu crnogorskog parlamenta pozvao je ministre vanjskih i unutarnjih poslova Igora Lukšića i Raška Konjevića na kontrolno saslušanje početkom narednog tjedna povodom razgraničenja u Sutorini.
Konjević je prihvatio poziv i ponovio raniju izjavu da je razgraničenje za Crnu Goru završena priča, podsjećajući da su države jedna drugu priznale u postojećim granicama.
“Sva argumentacija je na crnogorskoj strani“, kazao je Konjević.
Parlament BiH odbio je sredinom ovog mjeseca verificirati sporazum o granici s Crnom Gorom, tražeći povrat Sutorine, malog naselja na tromeđi između Dubrovnika, Herceg Novog i Trebinja koje uključuje i izlaz na Jadransko more na sjevernom dijelu zaljeva Boke kotorske.
Crnogorski predsjednik Filip Vujanović zbog toga je odbio potpisati ukaz o postavljenju veleposlanika u Sarajevu, a BiH je nagovijestila da bi mogla uskoro povući svog diplomatu iz Podgorice.
Ustavnopravno povjerenstvo Predstavničkog doma parlamenta BiH će 28. siječnja održati javnu raspravu o Sutorini, nakon koje će se o svemu izjasniti parlamentarci u Sarajevu.
Međudržavna povjerenstva o granici usuglasili su prošle godine sporazum o granici koji je poduprlo i Vijeće ministara BiH, po kojemu granična crta između BiH i Crne Gore treba biti utvrđena na temelju granica republika u trenutku raspada Jugoslavije prema modelu i Badinterova povjerenstva. Dio povjesničara i političkih stranaka u BiH, međutim, osporava da je Sutorina, koja je do 1947. pripadala BiH, na zakonit način predana Crnoj Gori navodeći da se o tome usmeno dogovorio s vlastima Crne Gore partizanski čelnik iz BiH Đuro Pucar Stari iako to nijedno tijelo bivše Jugoslavije ili BiH nije odlučilo.
