Euronews Business analizirao je projekciju MMF-a o svjetskim ekonomskim izgledima u periodu do 2030. godine te sačinio ljestvicu europskih zemalja prema nominalnom BDP-u po stanovniku, što je najčešće korišten alat za usporedbu gospodarstava, i paritetu kupovne moći (PKM), koji uzima u obzir razlike u cijenama među državama.
Gospodarstvo cijele Europe će rasti, dok će zemlje kandidatkinje za EU i dalje ostati među najniže rangiranima. Konkretno za BiH – ništa se ne mijenja: Budućnost nam nije svijetla, barem što se tiče novca. To nije ništa novo za BiH, čiji žitelji svoju malu kupovnu moć, siromaštvo i lošu ekonomiju često zna opravdati izrekom “barem se ne puca”.
Zemlje kandidatkinje znatno zaostaju
Projekcije MMF-a, a koje analizira Euronews Business pokazuju značajan porast BDP-a po stanovniku u eurima diljem Europe do 2030. godine, ali rangiranje se ne mijenja značajno u smislu kupovne moći.
Prema projekcijama, Irska bi do 2030. trebala postati zemlja s najvišim BDP-om po stanovniku prilagođenim za paritet kupovne moći (PKM), preuzevši vodeću poziciju od Luksemburga. Međutim, ovu brojku treba uzeti s velikom rezervom. Na začelju ove ljestvice je Ukrajina, što je očekivano s obzirom na rat koji je ušao u četvrtu godinu rata. Potom slijedi Kosovo, pa BiH, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Gruzija, Crna Gora, Turska, Srbija…
No, koje se europske zemlje očekuju da će predvoditi BDP po stanovniku do 2030. i jesu li na putu neke značajne promjene?
Euronews Business ispitao je projekcije MMF-a u World Economic Outlooku za 2025. i 2030., koje obuhvaćaju i nominalni BDP po stanovniku i paritet kupovne moći (PPP), koji se prilagođava razlikama u cijenama između zemalja.
Ali, i ova projekcija potvrđuje kako se sjeverne i zapadnoeuropske zemlje grupiraju na vrhu, dok istočna Europa, a posebno zemlje kandidatkinje za EU, znatno zaostaju.
Irska prestigla Luksemburg po paritetu kupovne moći (PKM)
Među 41 europskom zemljom – uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, članice EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – predviđa se da će Irska do 2030. godine zauzeti vrh tabele BDP-a po glavi stanovnika PKM-a, istiskujući Luksemburg, koji vodi 2025. godine.
Međutim, ovu brojku i prvo mjesto Irske, treba uzeti s rezervom. Poznato je da je irski BDP iskrivljen prevelikom prisutnošću multinacionalnih korporacija, a Alan Barrett, direktor Instituta za ekonomska i društvena istraživanja, tvrdi da je bruto nacionalni dohodak (BND) daleko bolji pokazatelj stvarnog gospodarskog učinka zemlje.
Prema podacima BND-a Svjetske banke za 2024. godinu, Irska se uopće ne bi našla među prve četiri. Predviđa se da će Norveška, Švicarska i Danska zaokružiti prvih pet, a njihove pozicije će biti stabilne između 2025. i 2030. godine.
Među pet najvećih europskih gospodarstava, Njemačka je najviše rangirana na 12. mjestu, a slijede Francuska (15.) i Ujedinjeno Kraljevstvo (16.). Italija je na 18. mjestu, a Španjolska najniže od pet na 22. mjestu.
Zemlje kandidatkinje su najniže rangirane – s jednom iznimkom
Donjih devet pozicija dominiraju zemlje kandidatkinje za EU, a Ukrajina, Kosovo i Moldavija podupiru tablicu. Turska je među njima iznimka, a predviđa se da će 2030. biti na 29. mjestu – iznad tri punopravne članice EU: Bugarske, Latvije i Grčke.
Očekuje se da će petnaest zemalja zadržati svoje pozicije između 2025. i 2030. Grčka će imati najveći pad, padajući s 29. na 32. mjesto, dok će Cipar ostvariti najveći dobitak, popevši se sa 16. na 13. mjesto. Ne predviđa se da će se nijedna druga zemlja pomaknuti za više od tri mjesta.
Razlika između nominalnog i PKM ranga govori sama za sebe. Malta, Rumunjska, Poljska i Turska su znatno više rangirane u smislu PKM nego u nominalnim eurima – što sugerira da njihova realna kupovna moć nadmašuje ono što impliciraju sirove brojke.
Obrnuto vrijedi za Estoniju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island i Latviju, gdje rangiranje PPP-a znatno zaostaje za njihovim nominalnim pozicijama. Na vrhu tablice, razlike su velike. Irska i Luksemburg su znatno iznimne, s projiciranim BDP-om po glavi stanovnika od 182.000 USD (otprilike 168.000 EUR) odnosno 167.000 USD (otprilike 154.000 EUR) u međunarodnim dolarima. Slijede Norveška i Švicarska, za koje se očekuje da će do 2030. premašiti 115.000 USD (oko 106.000 EUR).
/Desk/