Separatistička politika koju provode ili najavljuju vlasti Republike Srpske već sada je ugrozila ekonomsku i financijsku stabilnost BiH, a ne zaustave li se ti trendovi posljedice bi mogle biti krajnje ozbiljne i po državu i po entitete, upozorila je dužnosnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Rumunjka Alina Iancu, koja je preuzela dužnost voditeljice odjela za BiH u sjedištu MMF-a u Washingtonu, kazala je u intervjuu za banjolučke “Nezavisne novine” od ponedjeljka kako razvoj političkih zbivanja u toj zemlji dovodi u pitanje procjene da će ona ove godine zabilježiti rast bruto domaćeg proizvoda procijenjen na 4,5 posto, prenosi HINA.
“Političke napetosti koče makroekonomske politike i reforme, predstavljajući prijetnju po oporavak i perspektive rasta”, kazala je Iancu, dodajući kako su u MMF-u posebice zabrinuti zbog potencijalnog povlačenja RS iz ključnih državnih institucija, uključujući tu Upravu za neizravno oporezivanje BiH (UNO). Ta je uprava od 2004. zadužena za prikupljanje carina, trošarina i prihoda od PDV-a, koji se onda po posebnom ključu raspoređuju entitetima i distriktu Brčko.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je kako će set zakona o povlačenju RS iz niza institucija BiH sadržavati i onaj kojim će taj entitet prestati priznavati ovlasti Uprave za neizravno oporezivanje te će sam prikupljati PDV i carine. “Naše je mišljenje da bi ekonomski troškovi povlačenja (iz UNO) bili znatni, uključujući i za RS, jer bi to dovelo da smanjenja naplate poreza, a moglo bi utjecati i na servisiranje vanjskog duga te kreditni rejting zemlje”, kazala je Iancu.
Voditeljica odjela za BiH pri MMF-u kazala je kako je u ovakvim okolnostima iznimno važno održati stabilnost Središnje banke BiH, koja još nije postala Dodikovom metom kritika, iako on svojim blokiranjem odlučivanja u Predsjedništvu BiH već mjesecima onemogućava imenovanje novog guvernera. Uz projekciju rasta BDP-a u BiH od 4,5 posto MMF je prije sadašnje političke krize predvidio kako će on u 2022. godini biti na razini od 3,2 posto, no i to će ovisiti o razvoju političkih zbivanja u zemlji, posebice jer se inflacija u toj zemlji sada kreće oko tri posto. Unatoč činjenici da inflacija u gotovo svim državama raste kao posljedica udara na gospodarstvo tijekom pandemije prouzročene koronavirusom, u MMF-u ocjenjuju da će ti pritisci do sredine naredne godine oslabiti.
“Očekujemo da će inflacija rasti i idućih mjeseci zbog povećanja cijena sirovina, troškova transporta te snažne domaće potražnje, ali će u 2021-2022. u prosjeku ostati ispod dva posto”, kazala je Iancu, koja savjetuje da se u tim okolnostima ne poseže za rastom plaća jer će to samo dovesti do daljnjeg povećanja cijena. Predlaže da se inflacijski udar premosti tako što bi se interventnim mjerama pomoglo najugroženijim kategorijama stanovništva.
/Republikainfo.com/