Predsjednik Zoran Milanović domaćin je 9. Trilateralnog sastanka na kojem će ugostiti predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora i predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena u petak na Brijunima.
Trilateralni sastanak predsjednika Zorana Milanovića, slovenskog predsjednika Boruta Pahora i austrijskog predsjednika Alexandera Van der Bellena bio je u petak na Brijunima, prenose hrvatski mediji.
Milanović je rekao da je po prvi puta ugostio svoje kolege u okviru formata trilaterale. “I neformalno, posebno s Pahorom, imam čast razgovarati i pretresati materiju”, kazao je Milanović.
Razgovarali su o ratu u Ukrajini. “Tri glave su uvijek vrednije od jedne”, kazao je Milanović. Dodao je da je po porivu govorio o statusu Hrvata u BiH. “Prava se sistematski i perfidno krše. Nasilni rasplet, ako je to utjeha, praktički nije moguć. No, politička nestabilnost je stvarnost Hrvata u BiH i preko toga Hrvatska neće moći prijeći”, rekao je predsjednik.
Hrvatski predsjednik je rekao da je BiH, u kojoj je situacija za Hrvate „grozna”, već godinama izvan fokusa zapada, pa su odluke koje su po svojoj prirodi „dalekosežne za kvalitetu života i odnose među konstitutivnim narodima” u toj zemlji prepuštene onima koji po razini odgovornosti to ne bi trebali činiti.
Te odluke s „negativnim učinkom za Hrvate u BiH” se donose dok „ljudi u Europi koji čine razliku” ili mogu utjecati „nemaju pojma” o tome.
„Dvojica mojih kolega i prijatelja o tome znaju više, jer su bliže tom prostoru i jer im svakom prilikom govorim o tome”, rekao je Milanović o predsjedniku Slovenije i Austrije, „ali sam isto tako ostao zapanjen razinom neznanja koje srećem kod većine europskih lidera – ljudi ne znaju ništa o tome”.
Milanović je rekao da je to zadatak za hrvatsku diplomaciju i visoku politiku: „To je jedino što možemo”.
„To neznanje, jedan hladni manjak interesa onih koji bi mogli učiniti tu razliku baš me boli”, naglasio je.
O zalaganju za blokiranje članstva Švedske i Finske u NATO savezu ako se ne osiguraju politička prava Hrvata u BiH predsjednik je rekao da to ne radi „da nekome napakosti, nego da pomogne onima koji na drugi način tu pomoć ne mogu dobiti”, pa i pod cijenu da se „zamjeri nekom izvan Hrvatske”.
Pahor je na Brijunima rekao da se godinama zalaže da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU-u preko reda „kako bi se izvukla iz tog začaranog kruga u kojem nema nikakvog napretka”. Slovenski predsjednik je naglasio kako je proširenje geopolitičko pitanje, što se pokazalo invazijom na Ukrajinu nakon koje europski lideri zagovaraju ubrzanje ukrajinskog puta prema članstvu, što se može primijeniti i na BiH.
„Mislim da nije moguće ne vidjeti zaplete na Balkanu u kontekstu Ukrajine i da pomognemo tamo gdje možemo”, rekao je.
„Europska perspektiva je jedino trajno jamstvo za mir i sigurnost na zapadnom Balkanu”, istaknuo je Pahor, upozorivši da će se odgađanjem proširenja otvoriti prostor nacionalizmima i politikama koje će stremiti promjenama granica, što može biti opasno ne samo za Balkan, nego i šire.
Slovenski predsjednik smatra „velikom srećom” da se NATO širio brže od EU-a te da sad uključuje Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.
Austrijski predsjednik rekao je kako stanovnici zemalja zapadnog Balkana moraju osjetiti da je sam proces pristupanja EU-u donio prednosti tijekom pregovora i da on mora biti „povezan s konkretnim koristima”.
Van der Bellen je rekao da su mu Brijuni predivni. “Povezuje nas sadašnjost i budućnost, a to je EU”, kazao je. Pahor je naglasio da je oduvijek bio za mirno rješavanje svih sukoba, referirajući se na rat u Ukrajini.
Posebna pozornost posvetila se situaciji u jugoistočnoj Europi, uključujući aktualnu situaciju u Bosni i Hercegovini te europskoj perspektivi država jugoistočne Europe.
Prvi Trilateralni sastanak predsjednika Republike Hrvatske, Republike Slovenije i Republike Austrije održan je 2014. u Beču, kada je dogovoreno da sastanci postanu tradicija razmjene mišljenja o aktualnim pitanjima u međunarodnim odnosima, situaciji u EU i regiji te o odnosima triju država.
Od tada se sastanci održavaju redovito svake godine, a domaćinstvo sastanaka se izmjenjuje. Predsjednik Milanović do sada je sudjelovao na dva sastanka: 2020. u Beču u Austriji i 2021. u Kostanjevici na Krki u Sloveniji.
/desk/