Prema privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) i glasanja na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, od ukupno osam predsjedničkih kandidata, u drugi krug predsjedničkih izbora idu Zoran Milanović i Dragan Primorac. Iako su prve izlazne ankete Milanoviću davale prednost od više od 51,48% glasova, ta prednost se malo umanjila, ispod 50%, ali dovoljno na konačan odgovor – da će o novom ili o starom-novom predsjedniku odlučivati drugi krug izbora. Milanoviću je nedostajalo manje od jedan posto za pobjedu u prvom krugu.
Većina glasača u Hrvatkoj nije izašla na izbore – od 3.530.956 glasača glasalo je 1.624.792 (46,02%), dok čak 1.906.164 (53,98%) nije izašlo na izbore, tako da gruba računica pokazuje da Milanoviću daje podršku tek četvrtina birača. Međutim, prvi krug glasanja zabilježio je i drastičan pad odziva glasača iz BiH. Grabar Kitarović iz BiH premoćno osvojila 32.467 glasova, a Zoran Milanović 2.701 glasa. Nevjerojatan je ovo gubitak glasova za HDZ-ovog kandidata od birača iz BiH, gdje ih je registrirano 222.300 s pravom glasa na izborima u Republici Hrvatskoj.
Rezultati 1. kruga
Prema privremenim rezultatima DIP-a i 99,91% obrađenih biračkih mjesta (6.749 od ukupno 6.755) aktualni predsjednik Hrvatske i kandidat kojeg je podržao SDP Zoran Milanović, dobio je 797.848 ili 49,10% glasova
Najveća je izlaznost u Varaždinskoj županiji te u gradu Varaždinu dok je najmanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji i gradu Vukovaru, tradicionalnim ‘uporištima HDZ-a, gdje je Milanović također dobio uvjerljivu većinu glasova, a pobijedio je u svim hrvatskim županijama.
Drugi ‘finalist’ drugog kruga za predsjedničke izbore, neovisni kandidat Dragan Primorac kojeg je podržao HDZ sa svojim partnerima, dobio je 314.513 ili 19,35% glasova.
Prvi krug predsjedničkih izbora u susjednoj Republici Hrvatskoj pokazao je kako je značajan broj tradicionalnih HDZ-ovih birača na dan izbora odlučilo ostati kod kuće.
Nadalje, Marija Selak Raspudić bilježi značajan uspjeh sa zadobivenih 150.398 ili 9,25% glasova, kao i Ivana Kekin s 144.510 ili 8,89% glasa. Tomislav Jonjić dobio je 82.600 ili 5,08% glasova, dok je Miro Bulj dobio 62.115 ili 3,82% glasa. Potom slijedi Branka Lozo s 39.268 glasova ili 2,41 % te posljednji Niko Tokić Kartelo koji je dobio manje od 1% – 14.406 glasova ili 0,88%.
Iz BiH drastično manji broj glasača – Milanoviću nisu pomogla ni odlikovanja postrojbi HVO-a
Zanimljivi su podaci DIP-a o glasovima iz inozemstva i tu stanje izgleda ovako:
Iz BiH je Primorac dobio daleko više glasova od Milanovića – 9.160 glasova (56,79%) prema Milanovićevih 2.503 (15,52%) glasa. Tomislav Jonjić dobio je 1.652 glasa, Marija Selak Raspudić 1.299, Branka Lozo 580, Miro Bulj 490, Ivana Kekin 358 te Niko Tokić Kartelo 53 glasa.
Kada se govori o ukupnim glasovima iz inozemstva, a prema 97 obrađenih biračkih mjesta od ukupno 105, nepotpuni podaci pokazuju vodstvo Primorca – 11.485 glasova (48,69%). Milanović je dobrio 4.031 (17,09%), Tomislav Jonjić 2.838 (12,03%) glasa, Marija Selak Raspudić 1.787 (7,57%) glasova, Ivana Kekin 1.409 (5,97%) glasova, Branka Lozo 1.147 (4,86%), Miro Bulj 727 (3,08%) te Niko Tokić Kartelo 87 (0,36%) glasova.
Hrvatski birači iz Srbije dali su najviše glasova Primorcu – 335, Milanoviću 258, Ivani Kekin 188, Mariji Selak Raspudić 41, a Miro Bulj dobio je 33 glasa, Tomislav Jonjić 22, Branka Lozo 12 te Niko Tokić Kartelo 4.
Tomislav Jonjić dobio je najviše glasova u Australiji – 155, dok je Dragan Primorac imao 102, Branka Lozo 59, Zoran Milanović 25, Marija Selak Raspudić 16, Miro Bulj 14, Ivana Kekin 12 te niko Tokić Kartelo 1.
Iz Češke je najviše glasovalo za Ivanu Kekin – 44, potom Milanovića – 20, Selak Raspudić – 9, Primorca – 5, Jonjića – 2 i Tokić Kartelo – 1. Kekin je dobila i najviše glasova iz Danske – 46 i Grčke – 8.
Jako zanimljivi rezultati pristižu iz Irske koji, iako se ne radi o velikom broju glasova, ipak daje poruku o raspoloženju hrvatskih birača u toj zemlji. Tako je Milanović iz Irske dobio glasove 33 birača, Kekin 32, Selak Raspudić 11, Jonjić 8, a Primorac tek 7 glasova. Slijedi Bulj s 2, a Lozo i Tokić Kartelo nisu imali niti jedan glas.
Hrvatski birači iz Njemačke ostali su vjerni kandidatu HDZ-a te su dali najviše glasova Primorcu – 1.231, a slijedi Jonjić s 759 glasova, potom Milanović s 445, Lozo s 396, Kekin s 198, Selak Raspudić 185, Bulj 137 te Tokić Kartelo s 13 glasova.
Od ukupno 16 glasova iz Rusije, Milanović je dobio skoro sve – 12, Primorac 2, dok su Tomislav Jonjić i Marija Selak Raspudić dobili po jedan glas. Ostali kandidati nijedan.
Kolinda Grabar Kitarović prije četiri godine iz BiH je imala 32.467 glasova
Povucimo paralelu s predsjedničkim izborima, u drugom krugu, iz siječnja 2020. godine, gdje se biralo između Zorana Milanovića i Kolinde Grabar Kitarović.
Tada je Grabar Kitarović iz BiH premoćno osvojila 32.467 glasova, a Zoran Milanović 2.701 glasa. Nevjerojatan je ovo gubitak glasova za HDZ od birača iz BiH. Također, čini se da Milanoviću nisu puno pomogle njegove inicijative i odlikovanja ratnim postrojbama HVO-a, a na dio čijih glasova nekadašnjih pripadnika je zasigurno računao. No, treba sačekati rezultate drugog kruga te vidjeti hoće li HDZ BiH za glasovanje uspjeti animirati više birača. Ukupno je iz inozemstva Grabar-Kitarović je tada osvojila 45.313 glasova, a Milanović 6.222 glasova.
Prvi krug predsjedničkih izbora dao je dvostruko manji odziv birača iz BiH, a ostaje vidjeti kakvo će stanje biti u drugom krugu, 12. siječnja.
(Republika/V.S.H.)