Jedna anketa provedena širom svijeta za Minhensku konferenciju o sigurnosti vidi migracije, klimatske promjene i Rusiju kao najveće prijetnje. Ali ljudi se također boje kibernetičkih napada i umjetne inteligencije, piše Deutsche Welle.
Svijet u 2024. karakterizira „nazadovanje globalne politike zbog sve većih geopolitičkih napetosti i ekonomske neizvjesnosti”, piše predsjedavajući Minhenske konferencije o sigurnosti
(MSC) Christoph Heusgen svom izvještaju pred konferenciju. Vojni dužnosnici, sigurnosni stručnjaci i visokorangirani političari iz cijeloga svijeta ponovno će se sastati u Münchenu od 16. do 18. veljače. Očekuje se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ruski agresorski rat protiv Ukrajine je u prošlogodišnjem izvještaju o sigurnosti (Munich Security Index) ocijenjen kao najveća prijetnja sigurnosti, posebno u zemljama G7. Ovaj izvještaj se tradicionalno objavljuje uoči početka skupa.
Migracije zbog rata i klimatskih promjena opasnije od agresivne Rusije
U aktualnoj anketi o stanju u svijetu MSC je ispitao 12.000 ljudi – u zemljama razvijenim zemljama Zapada G7 (Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan, Kanada i SAD), ali i u Brazilu, Indiji, Kini i Južnoj Africi i Ukrajini. Prijetnja od Rusije i dalje se ocjenjuje većom nego što je bila prije velike invazije Moskve na Ukrajinu prije dvije godine.
Ali posljedice „migracije zbog rata i klimatskih promjena” sada se smatraju još važnijima. Očito su se ispitanici u listopadu i studenom 2023. donekle navikli na rat u Ukrajini.
U Ukrajini su ispitanici bili upitani i o tome koji bi bili „prihvatljivi uvjeti za prekid vatre. 92 posto njih je tražilo potpuno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, uključujući Krim. Samo dvanaest posto smatralo bi prihvatljivim da samo Krim ostane pripojen Rusiji. Više od dvije trećine želi da Ukrajina bude brzo primljena u EU i NATO.
Zapad gubi utjecaj
Pod engleskim naslovom “Lose-Lose”, deseti sigurnosni izvještaj opisuje da u trenutnoj napetoj svjetskoj situaciji svi gube. Prema istraživanju, percepcija rizika od vojnog sukoba u Indo-Pacifiku između Kine i Tajvana naglo je porasla. Strah od sve samouvjerenije Kine posebno je velik u Japanu, a slijede ga Indija, SAD, Njemačka i Francuska.
U zemljama G7 „veliki dijelovi stanovništva vjeruju da će njihove zemlje biti manje sigurne i prosperitetne za deset godina”, piše Heusgen. A analiza rezultata ankete kaže da su ljudi u zemljama G7 očekuju povećanje moći i utjecaja Kine i zemalja na globalnom jugu na račun vlastitih zemalja.
Globalizacija nazaduje
Sve u svemu, nezadovoljstvo ekonomskim prilikama u svijetu raste. „Unatoč golemim postignućima u posthladnoratovskom razdoblju” su, „glavni akteri Zapada”, ali i „moćne autokracije i zemlje tzv. globalnog juga” nezadovoljni „statusom quo – i svojim udjelom u svjetskom gospodarstvu.”
Globalizacija nazaduje u cjelini. Osjećaj konkurencije i znatno povećana potrebe za sigurnošću prevladavaju u današnjem svijetu. Posebno u Kinu ulazi sve manje stranog kapitala. „Intenziviranje geopolitičkog rivalstva potkopalo je uvjerenje da će tržišno vođena globalizacija dovesti do pravedne raspodjele profita”, navodi se u izvještaju. Države stoga pridaju „sposobnosti obrane i pitanjima sigurnosti prioritet nad ekonomskom učinkovitosti”.
„Dramatične političke promjene” u svijetu odražavaju se u „makroekonomskoj stvarnosti”. Zapadni tokovi kapitala su preusmjereni iz Kine na druge partnere. „Trgovinski tokovi također pokazuju znakove restrukturiranja duž geopolitičkih linija”, stoji u minhenskom izvještaju o sigurnosti, koji općenito daje vrlo pesimističnu sliku međunarodne povezanosti u svijetu.
Globalni tokovi kapitala: sve dalje od Kine – umreženost s Europom ostaje visoka
Lanci opskrbe između Azije i drugih regija svijeta koji su prethodno bili isprepleteni, sve se više razdvajaju. Europa, međutim, a posebno Njemačka, ističe se kao iznimka: „Njemačke tvrtke nastavljaju snažno ulagati u Kinu i time prkose naporima Berlina da smanji njihov angažman. Njemačka izravna strana ulaganja u Kini su i u prvoj polovici 2023. bila rekordno visoka”, navodi se.
Njemačka vlada provodi politiku “de-riskinga” kada je o Kini riječ, dakle politiku smanjenja ekonomske ovisnosti. To je počelo s pandemijom korone, kada su opskrbni lanci između Njemačke i Kine kolabirali tijekom lockdowna, a ta je politika dobila na zamahu prekidom dugotrajne energetske ovisnosti o Rusiji. No čini se da se to za sada ne odražava u opipljivim brojkama.
Sahel: Sve više nasilja nakon svakog državnog udara
Sve veći vojni utjecaj Rusije u zoni Sahela također igra ulogu u analizi. Državni udar u Nigeru pokazuje gubitak utjecaja Zapada, posebice bivše kolonijalne sile Francuske. Rusija, s druge strane, pokušava razdvojiti „sahelske zemlje od Europe i SAD-a”.
I ovdje autori ovogodišnjeg Minhenskog sigurnosnog izvještaja prvenstveno vide gubitnike: „Ljudi u regiji gube priliku za mir i demokratski napredak, jer je svaki državni udar od 2020. donosio više nasilja.”
Prema izvještaju, povećano nepovjerenje u cijelom svijetu odražava se i na percepciju opasnosti koju predstavljaju cyber napadi i negativne posljedice korištenja umjetne inteligencije (AI). „Tehnološki napredak, koji je dugo bio pokretačka snaga razine globalnog blagostanja, sve više instrumentaliziraju protivnici tog razvoja”, kaže se u analizi. Tome u prilog govore i rezultati istraživanja: ispitanici u SAD-u ovu opasnost ocjenjuju kao posebno visoku, a iza njih oni u Indiji. Općenito, ljudi se posvuda boje kampanja dezinformacija u digitalnom svijetu, piše DW.
/Desk/