Trojica članova posljednjeg Predsjedništva SFRJ: Stjepan Mesić iz Hrvatske, Bogić Bogićević iz Bosne i Hercegovine i Vasil Tupurkovski iz Sjeverne Makedonije, ovih dana dovršavaju dokument nazvan Apel za spas Bosne i Hercegovine, koji planiraju uputiti ključnim instancama unutar i izvan BiH na kojima se odlučuje o toj zemlji, ali će ga namijeniti i “svima kojih se to tiče”, kao i cijeloj javnosti.
Tjednik Nacional je objavio, a prenio Tportal, da Mesić, Bogićević i Tupurkovski u svom Apelu zagovaraju posve suprotno rješenje za BiH od etničkih koncepata Republike Srpske i HDZ-a BiH, koje podržavaju vlasti iz Beograda i Zagreba.
Za razliku od takvih politika, koje u nacionalno podijeljenoj zemlji nastoje dodatno osnažiti etnički na račun građanskog načina odlučivanja, inicijatori i autori Apela za spas BiH uvjereni su da je “jedino rješenje za Bosnu i Hercegovinu građanska država”.
Posebno je zanimljivo da u ovoj inicijativi sudjeluje Mesić, koji je deset godina bio hrvatski predsjednik, a sada je na suprotnoj strani od Banskih dvora i Pantovčaka.
– Propali su i ovi posljednji pregovori u Neumu i shvatili smo da se nešto mora učiniti. Sadašnja ‘daytonska BiH’ je nefunkcionalna i zato radimo na prijedlogu kako izići iz sadašnje situacije – objasnio je Stjepan Mesić na početku razgovora za Jutarnji list.
Kako izgleda vaš zajednički prijedlog?
– Zasad smo još u fazi usuglašavanja i ne bi bilo dobro da iziđem u javnost s tekstom.
Koliko znam, predlažete građansko uređenje BiH, a to je suprotno od politike Vlade Andreja Plenkovića i predsjednika Zoran Milanovića.
– Neću komentirati politiku hrvatskih tijela jer to je njihova stvar. Imam pravo na vlastito mišljenje o rješavanju problema u BiH i zbog toga ćemo Bogićević, Tupurkovski i ja izići s Apelom za spas BiH.
Vaša stajališta o BiH stubokom se razlikuju od Milanovićevih. Zamjera li vam to predsjednik?
– On je rekao da se nas dvojica nalazimo i razgovaramo. U nekim pitanjima se slažemo, a u nekim ja pokušavam nagovoriti njega ili on mene, ali nas dvojica smo i dalje prijatelji.
Vi ne mislite da postoji tendencija majoriziranja tamošnjih Hrvata koja se najbolje vidi na primjeru Željka Komšića, koji je glasovima Bošnjaka izabran u Predsjedništvo BiH?
– To je jedno od pitanja koja pokušavamo razriješiti u dokumentu. Hrvatska politika vodila se principom ‘što više putovnica se podijeli u BiH, to će biti sigurnija pozicija Hrvata’, a to je bilo pogrešno. Želim reći da su i neke izvanjske politike imale utjecaj na sadašnje stanje u kojem je Bosna i Hercegovina. Što se tiče Željka Komšića, prema mojem mišljenju, njegov izbor predstavlja korak prema građanskoj državi, jer za njega su uz Bošnjake i Hrvate glasali Srbi i pripadnici manjina. Oni su glasali za Komšića jer on podržava BiH, bio je pripadnik Armije BiH. Jednostavno, Komšiću se ne može prigovoriti da je bilo gdje bio protiv Bosne i Hercegovine, rekao je Mesić.
No, na ovu inicijativu se već danas osvrnuo predsjednik HDZ BiH Dragan Čović u svom govoru u Narodnoj Skupštini Republike Srpske.
“Međunarodnim prijateljima moramo stalno ukazivati da elementi uspostavljeni u Daytonu o federalizmu u BiH ne može iskompenzirati bilo tko, što se ovih dana zalažu o definiranju građanske BiH, a dio je strukture ex države, pa ste mogli čuti ovih dana i gospodina Mesića i još nekih iz tog vremena kako je to budućnost ovog prostora. BIH evidentno može preživjeti kao zemlja tri konstitutivna, ravnopravna naroda”, rekao je Čović, time i komentirajući već navedenu inicijativu Mesića, Bogićevića i Tupurkovskog.
/Republika/