Antitijela koja se okreću protiv elemenata obrane našeg imuniteta ključan su pokretač teškog oblika bolesti COVID-19 te posljedično i uzrok smrti nakon zaraze novim koronavirusom kod određenog broja ljudi, pokazala je velika međunarodna studija, piše Scientific American, a prenosi Zimo.dnevnik.hr.
Ta odmetnuta antitijela, poznata i kao autoantitijela, prisutna su i kod zdravih pojedinaca, a njihova razina raste sa starošću, što može pomoći u objašnjenju zašto su starije osobe pod većim rizikom od razvoja teškog oblika bolesti COVID-19.
Rezultati spomenute velike međunarodne studije objavljeni su 19. kolovoza u znanstvenom časopisu Science Immunology te pružaju velike dokaze koji podupiru zapažanja koja je isti tim napravio još u listopadu 2020. godine. Tim znanstvenika predvođen Jean-Laurentom Casanovom sa Sveučilišta Rockefeller u New Yorku, otkrio je da oko 10 posto osoba s teškim oblikom COVID-19 ima autoantitijela koja napadaju blok tip 1 interferone, molekule proteina u krvi koje igraju kritičnu ulogu u borbi protiv virusnih infekcija.
Prvo izvješće, objavljeno prošle godine, bilo je vjerojatno jedna od najvažnijih studija otkako je izbila pandemija. Ono što smo napravili u novoj studiji jest da smo doista duboko istražili koliko su česta ta autoantitijela širom generalne populacije i ispostavilo se da su zapanjujuće česta, rekao je Aaron Ring, imunolog iz Škole za medicinu Sveučilišta Yale u New Havenu, u američkoj državi Connecticut.
Međunarodni tim znanstvenika usredotočio se na otkrivanje autoantitijela koja mogu neutralizirati niže, fiziološki više relevantne koncentracije interferona. Studiju su proveli na 3595 pacijenata iz 38 zemalja diljem svijeta koji su imali vrlo teški oblik COVID-19, odnosno na osobama koje su završile na jedinicama intenzivne njege zbog težine bolesti.
Ukupno gledano, 13,6 posto tih pacijenata imalo je autoantitijela, od toga 9,6 posto pacijenata s tim antitijelima bilo je mlađe od 40 godina, a do 21 posto pacijenata s tim antitijelima bilo je u dobi iznad 80 godina. Autoantitijela su isto tako bila prisutna i u 18 posto pacijenata koji su preminuli od bolesti COVID-19.
Casanova i njegovi kolege sumnjali su na to da su ta zlonamjerna antitijela uzrok, a ne posljedica teškog oboljenja od COVID-19. Za to su postojale i dobre indicije, jer je njegov tim otkrio prisutnost tih antitijela u četiri od 1000 zdravih osoba čije su uzorke krvi prikupili prije izbijanja pandemije. Njegov tim otkrio je i da pojedinci s genetskim mutacijama koje ometaju aktivnost tip 1 interferona imaju veći rizik od razvoja teškog oblika COVID-19.
Kako bi proučili tu poveznicu još više, znanstvenici su krenuli u potragu za autoantitijelima u masivnoj kolekciji krvnih uzoraka uzetoj od gotovo 35.000 zdravih osoba prije pandemije. Kod njih 0,18 posto, u dobi između 18 i 69 godina, postoje autoantitijela protiv tip 1 interferona te da se taj omjer povećava s dobi. Antitijela su bila prisutna i kod 1,1 posto zdravih pojedinaca u dobi između 70 i 79 godina te kod 3,4 posto zdravih pojedinaca u dobi iznad 80 godina.
Postoji ogromno povećanje razine tih autoantitijela s većom starosnom dobi. To uvelike objašnjava visok rizik od teškog oblika COVID-19 kod starije populacije, ističe Casanova.
Casanova dodaje da rezultati istraživanja imaju vrlo jasne kliničke implikacije te sugerira da bolnice provjeravaju pacijente na ta autoantitijela, kao i na mutacije koje utječu na rad tip 1 interferona. To može uvelike pomoći u otkrivanju koje osobe imaju veće izglede razviti teški oblik COVID-19 te pomoći njihovim liječnicima u pružanju adekvatnijeg liječenja.
Uzorak od preko 30.000 osoba je prevelik da bi se ignorirao, ističe Ring. Dodaje da znanstvenici sad trebaju razmisliti o istraživanju imaju li ta autoantitijela ulogu i u poticanju drugih zaraznih bolesti. “Pretpostavljam da smo tek zagrebali površinu”, kaže na kraju Ring.
/Republikainfo.com/