Iako je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden 8. lipnja 2021. godine potpisao Uredbu koja predviđa dodatne sankcije, usmjerene ka pojedincima koji ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kojeg područja ili države na Zapadnom Balkanu, a prema istoj će i američko Ministarstvo financija sa State Departmentom nastaviti s ažuriranjem popisa pojedinaca i tvrtki koji su pod sankcijama, javno još nije objavljen “refreširan” popis sankcioniranih, piše Dnevni list.
Međutim, politički analitičari u Srbiji pišu kako je na ‘Bidenovoj crnoj list’ predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je to svojim istupom neizravno potvrdio i srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD Milorad Dodik.
„Nema utočišta za Aleksandra Vučića“
Osvrćući se na Bidenovu izvršnu uredbu, Predrag Popović za Slavija Info TV piše kako “nema utočišta za Aleksandra Vučića”.
“U washingtonskim internom žargonu ta proklamacija se naziva „nema utočišta“ – „no safe haven policy“. Nema utočišta za Aleksandra Vučića. Svaki detalj izvršne uredbe odnosi se na Vučićeve političke prijevare i konkretna kaznena djela, od nepoštovanja međunarodnih sporazuma, kršenja ljudskih prava, podrivanja demokratskih procesa i gušenja medija, do korupcije i pljačke javne i privatne imovine. Sankcijama je zaprijećeno svim njegovim suučesnicima, koji su „izravno ili neizravno angažirani u akcijama ili politici koje ugrožavaju mir u regiji“. Na jednoj crnoj listi nalaze se pojedinci, a na drugoj tvrtke koje su povezane s njima. Obje liste su zapečaćene, ne zna se tko je već određen za odstrijel. Zna se samo da za Vučića nema utočišta”, ponovio je Popović u svom autorskom tekstu u kojem se osvrće na povezanost sa kriminalnim miljeom srbijanskog predsjednika, pritiske na medije, ucjene biznismena-ulagača u projekte u Srbiji itd.
Ističući kako “Vučić zna od kud vjetar puše”, te da je to srbijanski predsjednik nedavno javno i priznao, u intervjuu za televiziju Happy, citira njegove riječi:
“Da, prisluškivali su me. Prisluškivanje predsjednika države je ravno državnom udaru. U ovom prisluškivanju sudjelovali su pripadnici MUP-a, uz pomoć tužiteljstva i sudova, ali, da znate, to nije bilo bez stranaca, sudjelovale su i strane službe”.
Ovaj autor navodi da Vučiću nije prvi put da se nađe na američkoj crnoj listi te da se krajem devedesetih, dok je bio ministar informiranja u “crno-crvenoj” vladi Mirka Marjanovića, našao na američkoj, a njegova mama Angelina na njemačkoj crnoj listi te da joj je zabranjen ulazak u tu zemlju, iako je bila službeno akreditirana kao novinarka RTS-a.
“Svi Vučićevi napori su usmjereni ka tome da se u domaćoj javnosti predstavi kao zaštitnik srpskih interesa na Kosovu i da je zato izložen pritiscima, a ne zbog kriminala i korupcije. Tako se ponašaju i njegove kolege, kriminogeni politikanti iz ostalih država Zapadnog Balkana. Javno, svi odbijaju priznati da se Bidenov ukaz odnosi na njih. Nitko se, tobože, nije prepoznao. Nitko izuzev Milorada Dodika”, navodi Popović u svom tekstu.
Dodik se “prepoznao”
U ovom kontekstu “prepoznavanja”, autor se osvrće na telefonski razgovor člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika sa američkim veleposlanikom u BiH Ericom Nelsonom.
Podsjetimo, Dodik je tada američkom veleposlaniku rekao da “uredba Bijele kuće o proširenju sankcija koja se odnose na osobe na Zapadnom Balkanu nije demokratska, niti je u duhu poštovanja ljudskih prava i vladavine prava”, a rekao je i da se “RS ne bavi secesijom nego očuvanjem svoje autonomije koja joj pripada sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu”.
Da Dodik zna pojedine “kandidate” s crne liste pokazuje i njegova izjava: “To još jedno od sredstava američke administracije za modeliranje odnosa u regiji koja će otežati dijalog, bar kada je riječ o BiH. Bošnjački političari u uredbi vidjeli su sredstvo za discipliniranje Srba i u takvoj atmosferi teško će se osigurati normalan dijalog”.
„Dodik je veleposlaniku Nelsonu prenio da je poljuljano povjerenje Srba i Republike Srpske u namjere SAD u BiH, i da bi bilo dobro da se najprije poradi na rehabilitaciji američkog odnosa prema Srbima u cjelini“, priopćio je Dodikov kabinet.
Međutim, izjava iz američkog veleposlanstva u BiH nakon objave Bidenove uredbe je više nego jasan odraz američke politike: “SAD su odlučne suprotstaviti se onima koji podrivaju stabilnost, podržavaju korupciju i slabe ljudska prava”, Veleposlanik Nelson je rekao da “nova izvršna uredba američke vlade predstavlja jačanje podrške SAD-a napretku Zapadnog Balkana”.
Inače, američke sankcije može “pratiti” i EU. Podsjetimo, Vijeće EU-a produžilo je Odluku o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u BiH po osnovu kojih EU može uvesti sankcije bh. političarima ili organizacijama.
Odluka je objavom u službenom listu EU već stupila na snagu i vrijedi do 31. ožujka 2022. godine, izvješćuje Radio Slobodna Europa (RSE). Da bi EU sankcionirala nekog dužnosnika iz Bosne i Hercegovine ili organizaciju koja radi na potkopavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, ustavnog poretka i međunarodne pozicije države, potrebno je da 15 od 17 zemalja da zeleno svjetlo, dakle nije potreban konsenzus.
No, sankcije sukladno američkim, može predložiti i Komisija ili visoki predstavnik EU-a sa vanjske poslove i sigurnosnu politiku i za to su dovoljni glasovi 55% država članica koje predstavljaju najmanje 65% cjelokupnog stanovništva EU-a, dok odluku mogu spriječiti najmanje četiri člana Vijeća, koji predstavljaju više od 35% stanovništva EU-a, piše Dnevni list.
/Republikainfo.com/