Pregovori o članstvu ne trebaju biti jedina politika Europske unije prema Balkanu, rekao je Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, obraćajući se na Konferenciji o sigurnosti u Munchenu na kojoj se okupilo četrdesetak predsjednika država i vlada.
On je naveo i da to nije obvezno najbolji način za jačanje europskog utjecaja u regiji.
Macron je rekao da podržava strateški cilj da se zemlje zapadnog Balkana čvrsto zadrže u Europi, ali je upitao je li aktualna metodologija dobar način da se ostvari taj cilj.
Macron: Kineze ne treba podcijeniti, Rusija i Turska ne dijele europske vrijednosti
“Vrlo poštujem predsjednika Srbije (Aleksandra Vučića), on sjajno radi svoj posao, on je sjajan lider, ali ono što se tamo događa određuju Rusija i Kina, a ne Europa”, rekao je Macron.
Francuski predsjednik je poručio da EU mora investirati puno više nego do sada u infrastrukturu, kulturu, znanje jezika, ako želi uključiti Balkan u Europu i naglasio da Francuska već mijenja politiku u tom pravcu.
“Da, Kineze ne treba podcijeniti”, istaknuo je francuski predsjednik Macron, kao ni Rusiju i Tursku koje ne dijele europske vrijednosti. A Europa”, kaže, “više ne vjeruje u svoju budućnost”.
A zbog, među ostalim, sve većeg utjecaja Kine i Rusije na Balkanu, blokiranje pretpristupnih pregovora Albaniji i Sjevernoj Makedoniji ocijenjeno je kao povijesna pogreška.
“Svi oni koji kažu ‘otvorimo pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom’ sekundu poslije kažu ‘ali nema integracije još 15-20 godina’. To je neodgovorno ruganje i kolektivno licemjerje svih nas, poručio je Emmanuel Macron. Na globalnoj sceni, ne možemo biti američki mlađi partner, rekao je Macron. Politika Zapada prema Moskvi propala je i treba je, kaže, zamijeniti dijalogom.
Pentagonovu listu neprijatelja predvode Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja
Već prvi dan njemački je predsjednik Steinmeier krivcima za nesigurnost i nepovjerenje u svijetu proglasio Rusiju, Kinu te svog najbližeg saveznika – Ameriku. Drugi dan stiže odgovor državnog tajnika Pompea i ministra obrane Ebera koji u Muenchenu brane američke boje. Pentagonovu listu neprijatelja predvode Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja.
“Takve izjave ne odgovaraju stvarnosti. Sretan sam što mogu reći da je proglašenje NATO-ove smrti pretjerivanje. Zapad pobjeđuje, zajedno pobjeđujemo. Kao dokaz naše potpore energetskoj neovisnosti europskih prijatelja, osigurali smo milijardu dolara pomoći zemljama središnje i istočne Europe iz Inicijative triju mora. Naš je cilj jednostavan. Potaknuti ulaganja privatnog sektora u energetski sektor”, poručio je Mike Pompeo.
Govoreći o kibernetičkoj sigurnosti, Huawei i druge kompanije koje podupire država Pompeo je nazvao trojanskim konjima kineskih obavještajaca, a u istom tonu nastavio je i američki ministar obrane. Rivalstvo SAD-a i Kine zabrinjava i Europu, kaže njemačka ministrica vanjskih poslova Annegret Kramp-Karrenbauer. Ni Njemačka ni EU ne žele isključiti ni jednu telekomunikacijsku kompaniju iz implementacije mreže 5G, bez obzira na Trumpove želje.
Lavrov: Obnavlja se hladni rat, stvara se fantomska ruska prijetnja
“Kriza povjerenja najviše se osjeća u odnosima s Europom, lošim namjerama, proširenju NATO-ove vojne infrastrukture na istok, vojnim vježbama blizu ruskih granica i vojnim proračunima na steroidima, da tako kažem. Sve to stvara nesigurnost. Obnavlja se obrazac Hladnog rata i treba, dok još nije prekasno, napustiti stvaranje fantomske ruske prijetnje i podsjetiti što nas sve ujedinjuje”, poručio je ruski ministar vanjskih posloca Sergej Lavrov.
Stoltenberg: Ponekad se spotičemo, ali nismo izgubljeni
“Ljudi se pitaju kamo idemo i hoćemo li mi u NATO-u nastaviti zajedno. Ali znači li to da smo izgubljeni? Istina je da put nije lak, ponekad se spotičemo, ali nismo izgubljeni. I što je mnogo važnije, naše vrijednosti nisu izgubile na važnosti”, poručio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu. Kazao je i kako NATO ne odlazi iz Afganistana, ali će postupno smanjiti broj vojnika ako talibani pokažu volju za postizanjem mira.
U Afganistanu je trenutno 60 tisuća vojnika NATO-a, uključujući i 110 hrvatskih. SAD i talibani u četvrtak su se dogovorili o deeskalaciji sukoba, otvarajući put za postupno povlačenje američkih vojnika. Jens Stoltenberg je rekao da NATO ne odlazi iz Afganistana, ali je spreman prilagoditi broj vojnika ako talibani demonstriraju volju za kompromis.
Sjedinjene Države postigle su dogovor o smanjenju nasilja s talibanima, odnosno sedmodnevno razdoblje deeskalacije koje tek treba početi. O tome su američki državni tajnik Mike Pompeo i ministar obrane Mark Esper u Muenchenu razgovarali s afganistanskim predsjednikom Ašrafom Ganijem. “Još nemamo sporazum, ali smo blizu. Cilj nije ostati što duže u Afganistanu, nego poslati poruku talibanima da nikada neće pobijediti na bojištu i da moraju sjesti za pregovarački stol”, rekao je Stoltenberg.
A kako bi na sigurnosne izazove trebao odgovoriti EU? Ako se sažmu izjave čelnika na konferenciji, recept bi se sastojao od povećanja vojnog proračuna, čuvanja savezništva s SAD-om, prema Rusiji ne prakticirati samo sankcije, a s Kinom naći ravnotežu između suradnje i natjecanja.
(Izvor: Agenije)