Macron je u intervjuu za The Economist upozorio članice europske zemlje da se više ne mogu osloniti na Sjedinjene Države, odnosno da se “od Amerike više ne može očekivati da će stati u obranu zemalja članica NATO-a”.
“Ono što trenutno prolazimo može se opisati kao moždana smrt NATO-a. Europa se nalazi na rubu ponora”, kazao je Macron pa dodao kako Europa mora početi strateški razmišljati o samoj sebi kao o geopolitičkoj sili. U protivnom, Europa više neće kontrolirati vlastitu sudbinu”, rekao je Macron.
“Više ne postoji nikakva koordinacija u donošenju strateških odluka između SAD-a i saveznika u NATO-u. Nikakva. Imamo nekoordiniranu agresivnu akciju jedne članice NATO-a, Turske, u području u kojem su ugroženi naši interesi”, ustvrdio je Macron.
No, za podsjetiti na nedavni summit Europskog vijeća u Bruxellesu kada je upravo Francuska blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Nekoliko zemalja blokiralo je donošenje te odluke – iako većina zemalja EU-a drži da bi trebalo početi pristupne pregovore i sa Albanijom i sa Sjevernom Makedonijom, grupa zemalja među kojima su Nizozemska, Danska i Španjolska stava su da se pregovori otvore samo sa Skopljem, dok Francuska, Italija i Njemačka odbaciju ideju razdvajanja početka pregovora Tirane i Skoplja. Francuska je pored protivljenja otvaranju pregovora s obje zemlje zalaže i za promjenu – strožiju metodologije procesa pristupanja.
Također, izgleda da ideja o vojnim snagama EU-a ide u daljnji razvoj. Naime, već u siječnju ove godine njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da Njemačka i Francuska žele formiranje europske vojske, unatoč oštrom protivljenju takvoj ideji američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Tada je potpisan novi sporazum o njemačko-francuskoj suradnji potpisan u Aachenu u Njemačkoj, koji predviđa približavanje u sektoru obrane, “doprinos je stvaranju europske vojske”, objavila je tada njemačka kancelarka.
Nakon toga, američki predsjednik Trump to je ocijenio “vrlo uvredljivim” projektom i napao izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona po kojima je zadaća te vojske da obrani Europu od zemalja poput Rusije, Kine ali i SAD-a. Ovaj francusko-njemački sporazum ima i klauzulu o bilateralnoj solidarnosti između dvije zemlje u slučaju agresije, slično članku koji obvezuje i zemlje NATO-a.
Tekst kaže da se pomaže “svim sredstvima koja su na raspolaganju, uključivo i vojnim, u slučaju agresije na teritorij”, a što se odnosi i na terorističke napade. Potpisani dokument predviđa da dvije zemlje podignu svoje odnose “na novu razinu i pripreme se za izazove s kojima se obje zemlje i Europa suočavaju u 21. stoljeću”. Jasno je da bi se formiranjem europskih vojnih snaga utjecaj NATO-a u Europi drastično smanjio, no to je rezultat i inzistiranja američkog predsjednika na višim financijskim izdvajanjima za NATO.
“NATO je fantastičan, ali pomaže više Europljanima nego nama”, izjavio je Trump na sastanku s Merkel u travnju 2018. godine i zatražio viša izdvajanja.
Trump, je čak zaprijetio da bi mogao povući SAD iz NATO-a ako njezine članice ne povećaju znatno svoja izdvajanja za obranu, a u ožujku ove godine izdvojio je Njemačku kao zemlju koja nije u dovoljnoj mjeri povećala financijske doprinose.
“Njemačka ne plaća svoj dio. Imam simpatije prema Njemačkoj, ali oni ne plaćaju koliko bi trebali. Mi plaćamo veliki dio troškova NATO koji u osnovi štiti Europu”, rekao je Trump.
Na žalost, ovime su se točnim pokazali apeli pojedinih političkih analitičara koji su i prije Trumpove pobjede na izborima isticali da on potkopava temelje NATO saveza.
(Republikainfo.com/V.S.)