Bivši slovački premijer, proruski populist Robert Fico najvjerojatniji je pobjednik izbora u Slovačkoj jer nakon prebrojavanja listića s 98 posto biračkih mjesta Ficova stranka SMER-SSD vodi s 23,37 posto glasova, dok je proeuropska Progresivna Slovačka (PS) osvojila 16,86 posto. Predizbornu kampanju vodio je obećavajući ukidanje vojne pomoći Ukrajini – i pobijedio.
Ficova pobjeda mogla bi ugroziti europsko jedinstvo u pomoći Ukrajini u obrani od ruske agresije, analizira američki New York Times. Fico napada NATO i američku politiku, protivio se sankcijama Rusiji. Iako formalno ljevičar, privlači glasove s krajnje desnice.
Kao zemlja koja graniči s Ukrajinom, Slovačka je od početka bila veliki podržavatelj obrane Ukrajine, prva koja je poslala raketni sustav protuzračne obrane, prva koja je poslala borbene zrakoplove i time poticala druge da učine više.
S Ficom na čelu Slovačka bi stala uz bok Orbánovoj Mađarskoj, strahuju analitičari. To bi osnažilo poziciju mađarskog premijera Viktora Orbána koji se otvoreno protivi pomoći Ukrajini, ali je dosad u EU po tome bio usamljen.
No, Fico prvo mora formirati vladu, a za to će mu trebati koalicijski partneri. Očekuje se da će traženje saveznika potrajati jer je slovačka politička scena razmrvljena, pa velike stranke ne mogu formirati stabilnu vladu bez podrške manjih stranaka. Stoga nije pitanje samo tko dobiva najviše glasova, nego i tko će s kim pristati formirati vladu, navodi NYT.
Pitanje je hoće li Ficova stranka uspjeti formirati vladu jer je obilježena korupcijskim skandalima iz vremena kad je Fico bio premijer, duboko nepopularan izvan kruga svojih lojalnih birača. Ovo bi bio četvrti Ficov premijerski mandat, nakon što je bio na čelu vlade od 2006. do 2010. i od 2012. do 2018. godine.
Podnio je ostavku na mjesto šefa vlade 2018. nakon ubojstva istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnirove. Istraga je otkrila velike korupcijske mreže u koje su bili uključeni i visoki državni dužnosnici, pa je Fico bio prisiljen dati ostavku pod pritiskom masovnih prosvjeda, podsjeća njemački Spiegel.
U subotu su u Slovačkoj održani izbori koji bi mogli drastično utjecati na europsku politiku, strahuju promatrači. Iako je prema posljednjim predizbornim anketama vodila Progresivna Slovačka, to se nije prelilo u izborne rezultate.
NYT tumači da je u Slovačkoj plodno tlo našla proruska propaganda, s dezinformacijama koje širi po društvenim i klasičnim medijima.
Riječ je o usklađenoj kampanji, upozorila je slovačka predsjednica Zuzana Čaputová. Iskoristili su rastuće nezadovoljstvo birača zbog inflacije, visokih cijena goriva i energije, reakcijom na pandemiju korone i svađama među vladajućim političarima.
Znanstvenica Katarína Klingová kaže da na birače ima utjecaj povijest: mnogi su postali punoljetni u vrijeme dok je Slovačka bila sovjetski satelit, neki imaju nostalgična sjećanja. Čak 51 posto Slovaka smatra da su ili Ukrajina ili Zapad “prvenstveno odgovorni” za rat, pokazalo je istraživanje Globseca iz ožujka.
Klingová upozorava da bi pobjeda populističkog SMER-a mogla gurnuti Slovačku bliže Orbánovu modelu “neliberalne demokracije”. No, za razliku od Mađarske, slovačka politička scena izrazito je rascjepkana.
Ficova pobjeda ojačala bi neliberalne europske snage, pa i konzervativni poljski PiS koji sredinom listopada očekuju izbori. Usprkos žestokoj retorici, Fico je u prošlosti bio pragmatičan lider koji je uveo Slovačku u schengenski prostor 2007. i eurozonu 2009., pa neki analitičari smatraju da ni sada ne bi izveo snažniji politički zaokret. Zbog najvećeg proračunskog deficita u eurozoni od gotovo sedam posto BDP-a, Slovačkoj je nužna pomoć iz fondova EU za modernizaciju i oporavak, pa je pitanje hoće li si buduća vlada moći dopustiti sukob s Bruxellesom.
Povratak Roberta Fica visi u zraku. Njegov SMER kao partnere prvenstveno treba liberalnije socijaldemokrate koji su se od Ficove stranke odvojili pod vodstvom bivšeg premijera Petera Pellegrinija. Oni su osvojili 15 posto. Pellegrinijeva stranka Glas – socijaldemokracija (Hlas-SD) mogući je koalicijski partner i SMER-SSD-u i PS-u. No, Pellegrini je za nastavak vojne pomoći Ukrajini, prenosi Jutarnji list.
/Desk/