Lideri Europske unije smatraju da treba zabraniti izvoz cjepiva iz Europe i postaviti ultimatum nepouzdanim proizvođačima, jer je u zemljama članicama do sada cijepljeno samo šest posto stanovnika, za razliku od drugih zemalja, gde je taj postotak daleko veći.
U Velikoj Britaniji je cijepljeno 27 osoba na 100 ljudi, u SAD 20, a u Izraelu će uskoro svi biti cijepljeni protiv koronavirusa, dok je u Čileu već upotrebljeno tri milijuna doza kineske, Feizer i drugog cjepiva u posljednja tri tjedna.
Zabranu izvoza cjepiva su već uvele SAD i Velika Britanija, a zaključak lidera Italije, Francuske, Njemačke i još nekih članica EU na upravo održanom zasjedanju je bio da „ukoliko se nema kuda, također se mora odustati od moralne obveze da cjepiva dostavljaju zemljama diljem svijeta“, javili su mediji u EU, a prenosi N1.rs.
U prilog ovakvom mogućem raspletu je i činjenica da, ne samo da raste nezadovoljstvo građana i gospodarstva zbog vrlo sporog cijepljenja u Uniji, već je i solidaran UN program COVAX potpuno zakazao – tek prije tri dana je Gana prva u svijetu preko tog sustava dobila simboličnih 600.000 doza cjepiva protiv korona virusa.
Najgore je što ujedno nema obrane od širenja novih sojeva COVID-19 zaraze, što je potvrdila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, rekavši da je britanski soj stigao u praktično sve zemlje Unije, južnoafrički u petnaestak, a brazilski u sedam članica EU.
Francuski list ‘Le Figaro’ primjećuje da „Ursula von der Leyen u takvoj situaciji uzalud pokazuje grafike prema kojima EU do lipnja treba dobitu skoro 600 milijuna doza cjepiva jer su lideri EU vrlo sumnjičavi, ne vjeruju ni proizvođačima“ da će biti u stanju povećati proizvodnju, jer su dosad pokazali da nisu.
Udruženje industrijalaca Italije je dramatično upozorilo da EU gospodarstvu prijeti kolaps koji se jedino može spriječiti hitnnim, masovnim cijepljenjem, vraćanjem ljudi na redovne poslove.
Veliku pozornost medija i javnosti u EU je privukla ne samo odluka Washingtona da unaprijed osigura izgleda većinu proizvodnje upravo odobrenog novog ‘Johnson and Johnson’ cjepiva, već i izdvoji 1,9 tisuća milijardi dolara za oporavak gospodarstva i građana od posljedica koronavirusa, ali i za cjepiva i testove.
Na iznenađenje i brigu vlada EU, ispostavilo se da su vlasnici kapitala i investitori iz Europe počeli masovno investirati u američku burzu i gospodarstvo jer smatraju da Amerika ima veće izglede za brži oporavak i privredni rast nego Europa.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je nakon summita EU nastojao povratiti nadu, naglasivši da će hitno biti poduzete sve mjere kako bi se značajno povećalo cijepljenje i pokrenuo fond oporavka privrede, „jer imaju i sredstva i znanje i volju“.
„Kod mene je prava propast“, rekao je češki premijer Andrej Babiš kolegama na summitu i zaključak lidera EU je bio da se, imajući u vidu da se novi soj virusa širi, a cjepiva je jako malo, „stroga ograničenja (putovanja i kretanja) moraju ostati na snazi kao i učini sve kako bi se nabavila cjepiva“.
Više zemalja je uvelo stroge kontrole na granicama, a Belgija je jednostavno zabranila ulazak i izlazak iz zemlje, čemu se usprotivila Europska komisija, a i sami lideri su rekli da se „promet ljudi, dobara, usluga i kapitala na jedinstvenom tržištu EU mora očuvati“.
Hitna i ogromna financijska podrška, poput mjera u SAD, je jednostavno jedino što, uz očuvanje jedinstvenog tržišta i Schengen zone zaista može biti od pomoći teško ugroženoj ekonomiji i građanima.
Međutim, stvari nikako ne idu na ruku posebno Europskoj komisiji, koja je od samo sedam članica EU dosad dobila prijedloge nacionalnih planova za primanje i korištenje sredstava iz, u srpnju 2020. odobrenog, Fonda za oporavak od pandemije u visini od 750 milijardi eura, koja bi najkasnije u travnju trebalo stići gospodarstvu i građanima.
Istovremeno se u EU rasplamsala rasprava treba uvesti „covid putovnice“ ili digitalno uvjerenje o dobivenom cjepivu, odnosno imunitetu nakon preležane zaraze korona virusom te je odlučeno da Europska komisija do kraja ožujka podnese stručan prijedlog o tome.
Budući da je to pitanje itekako važno za funkcioniranje privrede, ustanova i života građana, razumljivo je da su zemlje koje imaju velike prihode od turizma, kao što su Grčka, Španjolska, Italija i Malta, najglasnije zahtjevale da se što prije uvede „putovnica“ ili potvrda.
Nedoumica oko „coid putovnica“ je zasad velika i francuski predsjednik Emmanuel Macron je partnerima u EU predočio da se građaninu Unije ne može kazati da mu je zabranjen ulazak u drugu članicu EU jer nema „covid putovnicu“, već mora postojati i mogućnost da uradi test ili nešto drugo.
A i pitanje je, rekli su Macron i još neki europski lideri, kada će i što znati o dužini i zaštiti, djelotvornosti primljenih cjepiva.
Ipak, španjolska nacionalna aviokompanija Iberija je, ne čekajući na Bruxelles, već uvela „probne covid putnovnice“ za koronu na letovima iz Španjolske u neke američke gradove.
Kad se sve sumira, ostalo je da se mora dobiti bitka za cjepiva i zbog toga što su se, kako primećuju svi mediji i analitičari u EU, neke članice poput Mađarske, Slovačke i Austrije počele okretati nabavci ruskog i kineskog cjepiva.
Ujedno je Europska služba za suzbijanje prijevara (Olaf) objavila da su neke članice Unije „na crno“ dobile ponude za kupovinu 900 milijuna doza cjepiva u vrijednosti od 12,7 milijardi eura.
Španjolski list ‘El Periodico’ ocenjuje da su „cjepiva politički poraz Europske unije“ dok više medija, poput austrijskog ‘Der Standard’, navode da raspravom o „korona putovnici“ EU postavlja iluzorne standarde sve dok je samo manji dio stanovnika cijepljen ili imun“.
„Druge stvari su mnogo hitnije“, navodi bečki dnevnik, „i sve snage se prvenstveno moraju usmjeriti na smanjivanje zaraze, jačanje regionalnih rješenja, poticajima gospodarstvu, i usklađivanju režima prijelaza granica“.
Nije usamljena ni ocjena Standarda da „strukture EU više nisu u stanju boriti se s velikim krizama“ i list postavlja pitanje tko može izvući Uniju iz sadašnjeg škripca, prenosi N1.rs.
/Republikainfo.com/