Čelnici država članica usuglasili su na summitu u Bruxellesu tekst deklaracije o migracijama u kojem su pozvali na pojačanu suradnju sa zemljama iz kojih migranti dolaze i preko kojih prelaze u EU te istaknuli potrebu usklađivanja vizne politike susjednih zemalja s europskom.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je po završetku summita rekao da je ukazao na problem vizne politike zemalja jugoistočno od Hrvatske.
– Mi smo naglasili problem koji moramo riješiti, a to je da se nama susjedne zemlje usklade s viznom politikom EU-a jer 40% migranata koji ilegalno ulaze u Hrvatsku došli su iz nama susjednih zemlje kao turisti bez viza i onda se iz turista transformiraju u migrante, rekao je Plenković.
Čelnici država članica također su pozvali na odlučnu akciju na svim razinama kako bi se olakšalo, povećalo i ubrzalo vraćanje nelegalnih migranata iz Europske unije te pozvali Europsku komisiju da što prije podnese zakonodavni prijedlog u tom smislu.
Izrazili su solidarnost s Poljskom koja se suočava s instrumentalizacijom migranata koju provode Rusija i Bjelorusija.
Plenković je rekao da je znatno smanjen broj nelegalnih dolazaka preko zapadnobalkanske rute za što je iskazao zahvalnost hrvatskim graničnim policajcima koji čuvaju vanjsku granicu EU-a i šengenskog prostora.
Čelnici su u svojim zaključcima pozvali da se razmisli o novim načinima sprječavanja ilegalnih migracija, uzimajući u obzir europsko i međunarodno pravo. U tekstu se na spominju centri za vraćanje nelegalnih migranata koji bi se nalazili u trećim zemljama, gdje bi nelegalni migranti čekali na povratak u zemlje podrijetla. To je jedna od ideja koja u zadnje vrijeme kruži kao način za rješavanje jednog od ključnih problema u migrarcijskoj politici, a to je vrlo nizak postotak vraćanja nelegalnih migranata. Prema podacima Eurostata, prošle godine je vraćeno manje od 20 posto onih koji su dobili rješeje da nemaju pravo na azil.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je na konferenciji za novinare najavila da će uskoro izići sa zakonodavnim prijedlogom za brže i učinkovitije vraćanje nelegalnih migranata.
Pitanje migracija jedno je od najspornijih pitanja u Europskoj uniji jer znatno utječe na političke procese u zemljama članicama, a istodobno se teško dolazi do zajednički usuglašenih stajališta.
Kako izvješćuje HTV, znakovito je da se raspoloženje europskih lidera itekako mijenja. Oni se sve više zauzimaju za što brže i što lakše protjerivanje što više migranata koji ne smiju ostati u Europi izvan Europske unije. Europska komisija ima plan prema kojem bi migranti kojima je odbijen zahtjev za azilom bili smješteni u treće zemlje izvan granica Europske unije u posebne prihvatne centre. To se već počelo događati u našem susjedstvu. Neki europski lideri ovdje su čak predstavili ideju o obnovi, ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa sa Sirijom. Ti odnosi su prekinuti već dugo. Sve kako bi se sirijske migrante što brže i lakše deportiralo u njihovu zemlju. Austrijski kancelar Karl Nehammer čak je izjavio da bi se Siriju sada trebalo smatrati sigurnom zemljom za povratak migranata. Od početka godine do sada u Europsku uniju je ušlo više od 53.000 migranata.
Migracija – sporno pitanje
Migracija godinama predstavlja sporno pitanje u Uniji.
U situaciji kada se bilježi niz izbornih uspjeha krajnje desnih stranaka u više zemalja bloka i u okolnostima izmijenjenog sigurnosnog krajolika, pojedine zemlje zauzimaju sve restriktivnije pozicije.
Poljska je nedavno najavila planove da privremeno suspendira pravo na azil, nakon što je optužila Rusiju i Bjelorusiju za slanje migranata na njezinu granicu. Nakon što je Italija sklopila sporazum s Albanijom o obradi dijela zahtjeva za azil u albanskim centrima zemlje članice mogle bi raspravljati o kopiranju tog modela, što zagovara predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. No, Njemačka je tomu iskazala protivljenje.
– Koncepti koji predstavljaju samo mali djelić, kada pogledate brojeve, zapravo nisu rješenje za veliku zemlju kao što je Njemačka. Naime, prošle godine imali smo više od 300.000 ilegalnih dolazaka u Njemačku. To je mnogo previše. Vrlo smo jasni: potreban nam je sustav koji omogućuje buduću održivost našeg gospodarstva tako što omogućuje imigraciju za kvalificiranu radnu snagu. To smo omogućili našim zakonima, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar.
Samo oko 20 posto državljana trećih zemalja kojima je naređeno da odu iz zemalja Europske unije, to je zaista i učinilo. Velika većina ljudi kojima je naređeno da napuste državu članicu EU-a to nije učinila.
Zemlje članice Unije ranije su ove godine pristale na veliku reformu radi postrožavanja zakona o migraciji i azilu, koji se izrađuju godinama, no implementacija novih pravila također bi mogla trajati godinama, pri čemu neki pozivaju na ubrzavanja tog procesa, izvješćuje HRT.
/Desk/