Prodano je više od 2,3 milijuna pakiranja bromazepama (najpoznatiji u ovoj kategoriji je „leksilijum“), a diazepama (apaurin) oko 1,3 milijuna.
Kada se zbroje samo ova dva lijeka za smirenje, dobijemo da u BiH na godišnjoj razini bude prodano više od 3,6 milijuna pakiranja, piše Avaz.
Ovi podaci mogu biti dobar pokazatelj stanja nacije, pa ako se porede s rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, prema kojem u našoj državi živi 3.531.159 stanovnika, dođemo do podatka da godišnje bude prodano više od jedne kutije po stanovniku. Prema podacima Agencije, na tablete za smirenje otpada oko 1,5 posto ukupnog prometa lijekova.
Napominju da je odavno zvonilo za uzbunu, jer taj postotak raste usporedo s porastom prometa ukupnog broja lijekova s aktivnom supstancom bromazepam.
– Za njim slijede diazepam, alprazolam, pa ostali derivati benzodiazepine. Takođe, za smirenje se koriste i određeni biljni ekstrakti dobiveni ekstrakcijom pojedinih dijelova biljaka, naprimjer valerijana, matičnjak i slično – naglasila je stručna savjetnica Agencije za lijekove BiH Ana Cvijanović.
Psiholog Čedomir Novaković podsjeća da je upotreba antidepresiva u cijelom svijetu u porastu, naročito razvojem tehnologija. Koristeći takve lijekove, ljudi se pokušavaju osloboditi loših misli, depresivnih stanja i slično.
– Također, farmaceutska industrija skoro svaki dan izbaci neki novi lijek, za koji se tvrdi da je bolji od prethodnih. Ne mora značiti da lijek zapravo i liječi problem za koji se preporučuje – kaže on, dodajući da, kada se govori o našem društvu, treba imati na umu da je to tranzicijsko društvo, u teškim ekonomskim problemima, sa složenim političkim i drugim stanjima, pa je i očekivano da ljudi traže spas u lijekovima. Nerijetko se ljudi odlučuju sami sebi postaviti dijagnozu i na svoju ruku kupuju antidepresive, a ne bi smjeli, upozorava Novaković.
– Određeni lijekovi pomažu u nadilaženju kriza, depresivnih epizoda i stanja, ali ne sto posto. Nekad rezultat korištenja lijekova ima suprotan efekt – istaknuo je Novaković.
– U BiH postoji nekoliko preparata koji su registrirani kao tradicionalni biljni lijekovi i imaju dokazano terapijsko djelovanje, a namijenjeni su za smirenje. Na ove lijekove potroši se oko 0,1 posto ukupnog prometa lijekova, odnosno 500.000 do 600.000 KM – kaže Cvijanović.
(Izvor: Dnevni Avaz)