Samit skupine G20 u New Delhiju završio je u nedjelju tako što je Indija predala predsjedanje organizacijom Brazilu, a Sjedinjene Američke Države i Rusija pozdravile su konsenzus prema kojem Moskva nije izrijekom osuđena za rat u Ukrajini, već su članice pozvane da izbjegavaju korištenje sile.
Indijski premijer Narendra Modi je od vođa zemalja članica zatražio da se u studenom održi virtualni sastanak kako bi se revidirao napredak vezan uz predložene politike i ciljeve najavljene tijekom vikenda.
“Naša je odgovornost pogledati donesene prijedloge kako bi se vidjelo kako se napredak može ubrzati”, rekao je u priopćenju, prenosi HINA.
Čelnici zemalja članica grupe G20 osudili su u subotu “upotrebu sile” u Ukrajini čiji je cilj teritorijalno osvajanje, no pritom nisu izrijekom spomenuli Rusiju.
Konsenzus nije bio očekivan i predstavlja iznenađenje. Dijametralno suprotna gledišta o ratu su u tjednima prije samita prijetila opstruirati sastanak, pri čemu su zapadne države tražile od članica da prozovu Moskvu zbog invazije, a Rusija je rekla da će blokirati bilo kakvu rezolucija koja ne odražava njen stav.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nazvao je samit G20 u Indiji uspješnim i rekao da je zbog konsolidirane pozicije zemalja globalnog juga Rusija uspjela osigurati da dnevni red G20 ne bude zasjenjen ukrajinskim sukobom.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je novinarima kazao da deklaracija samita “obavlja dobar posao zalaganja za načelo da države ne mogu koristiti silu kako bi pribavljale teritorij ili kršile teritorijalni integritet i suverenitet ili političku nezavisnost drugih zemalja”.
Njemačka i Britanija su također pozdravile rezoluciju, no Ukrajina je rekla da ona “nije nešto na što treba biti ponosan”.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u nedjelju rekao da G20, koji je osnovan kako bi rješavao međunarodna gospodarska pitanja, nije mjesto na kojem nužno treba očekivati diplomatski napredak glede rata u Ukrajini, no ocijenio je da deklaracija samita nije diplomatska pobjeda za Rusiju.
“Ovaj (samit skupine) G20 ponovno potvrđuje izolaciju Rusije. Danas velika većina članica (bloka) G20 osuđuje rat u Ukrajini i njegov učinak”, kazao je Macron na tiskovnoj konferenciji nakon svečanosti zatvaranja samita.
Japanski premijer Fumio Kishida je rekao: “Ruska invazija na Ukrajinu je nešto što može uzdrmati temelje suradnje u (skupini) G20”.
“Također, (invazija) ima veliki učinak na svjetsko gospodarstvo razvojima poput neprestanih rasta cijena hrane i energije”, dodao je.
G20 je u subotu dao stalno članstvo Afričkoj uniji, koja se sastoji od 55 zemalja, čime je naglašena uključivost većeg broja zemalja u razvoju.
Lavrov, koji je na samitu zastupao svoju zemlju jer ruski predsjednik Vladimir Putin protiv kojeg je podignuta optužnica Međunarodnog kaznenog suda (ICC), nije došao, rekao je da je Rusija voljna vratiti se crnomorskom sporazumu o žitu čim se ispune njegovi uvjeti.
Rusija je napustila sporazum u srpnju, godinu dana pošto su u njemu posredovali Ujedinjeni narodi i Turska, žaleći se da se njezin vlastiti izvoz hrane i gnojiva suočava sa zaprekama i da nedovoljno ukrajinskog žita odlazi u ugrožene zemlje.
Dokument samita je pozvao na siguran protok žita, hrane i gnojiva iz Ukrajine i Rusije.
Rusija, Ukrajina i Turska će nastaviti raspravljati o sporazumu o žitu, rekao je turski predsjednik Tayyip Erdogan, dodavši da oživljavanje sporazuma “nije beznadno”.
Svjetski vođe, uključujući američkog predsjednika Joe Bidena, njemačkog kancelara Olafa Scholza, britanskog premijera Rishija Sunaka, francuskog predsjednika Macrona i japanskog premijera Kishide, u nedjelju su posjetili spomenik heroju indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmi Gandhiju.
Većina vođa je bosonoga hodala prema mjestu gdje je Gandhi kremiran nakon što ga je 1948. ubio hinduistički ekstremist.
Biden je kasnije otišao u Vijetnam, zbog čega je propustio posljednje zasjedanje samita. Bijela kuća je rekla da nije upoznata s tim je li predsjednik razgovarao s Lavrovom ili kineskim premijerom Li Qianqom, koji su predstavljali svoje zemlje na samitu.
Kineski predsjednik Xi Jinping i Vladimir Putin nisu prisustvovali sastanku skupine.
“Ovo je bio jedan od najtežih samita G20 u gotovo 22 godine dugoj povijesti foruma. Bilo je potrebno skoro 20 dana prije samita kako bi se postigao konsenzus glede deklaracije i pet dana na licu mjesta”, kazala je pregovaračica ruske vlade Svetlana Lukaš, a citirala ju je ruska novinska agencija Interfax.
“To nije samo zbog nekih neslaganja oko pitanja Ukrajine, već i zbog razlika u stavovima o svim ključnim pitanjima, ponajprije o klimatskim promjenama i tranzicije prema niskougljičnim energetskim sustavima”, dodala je.
Dužnosnik Europske unije koji je želio ostati anoniman je rekao u nedjelju da je rat u Ukrajini bio jedno od najspornijih pitanja u pregovorima.
“Bez indijskog vodstva to ne bi bilo moguće”, objasnio je dužnosnik i dodao da su Brazil i Južnoafrička Republika također igrale ključnu ulogu u premošćivanju razlika.
Indijski čelnik Amitabh Kant, jedan od organizatora samita, rekao je da je za redakturu kompromisnog teksta trebalo “više od 200 sati neprestanih pregovora, 300 bilateralnih sastanaka i 15 prijedloga” teksta, izvijestio je francuski AFP. Kant je naglasio ulogu Brazila u izradi kompromisnog teksta.
Upravo brazilskom predsjedniku Inaciju Luli da Silvi Lula indijski kolega Narendra Modi predao je rotirajuće predsjedanje skupinom G20, te je objavljeno da će se sljedeći samit održati u studenome 2024. u Riju de Janeiru.
U razgovoru za indijsku televiziju Firstpost Lula je rekao da će Putin biti pozvan na samit, ali neće biti uhićen unatoč nalogu ICC-a iz ožujka zbog deportacije ukrajinske djece.
Kremlj odbacuje optužbe o deportaciji djece, a Brazil, kao država potpisnica Rimskih statuta iz 1998., međunarodnog sporazuma kojim je osnovan ICC, teoretski bi trebala uhititi Putina kada stupi na njezino tlo.
“Mogu vam kazati ako sam predsjednik Brazila i on dođe u Brazil nema razloga da bude uhićen”, rekao je Lula za indijsku televiziju.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji nastoji održati ravnotežu između zapada i Rusije, pozvao je u nedjelju, na završetku samita, da se Rusiju ne “marginalizira” u pregovorima za obnovu crnomorskog sporazuma o izvozu žita.
Osim što države članice G20 nisu složne u pogledu Ukrajine, razilaze se i kada je riječ o budućnosti nafte.
Završna deklaracija tako ne sadrži poziv na odbacivanje fosilnih goriva, iako prvi put sadrži cilj da se korištenje obnovljivih izvora utrostruči do 2030.
“To je nedovoljno”, rekao je Macron i >”upozorio cijeli svijet” da je potrebno zacrtati ambicioznije ciljeve, ponajprije odbacivanje nafte.
/Desk/