U zemljama jugoistočne Europe pada potpora ulasku u EU jer stanovnici smatraju da ih ona ne želi prihvatiti, no postoje partnerski programi putem kojih i te zemlje mogu sudjelovati u zajedničkim temama poput “zelenog plana” i digitalizacije, rekao je Miroslav Lajčak, posebni predstavnik EU-a za zapadni Balkan, u intervjuu za Hinu.
Prošlo je 20 godina od kada su EU i jugoistočne zemlje u zajedničkoj deklaraciji prvi put navele da je “budućnost Balkana u EU”. Od tog sastanka u Solunu 2003. samo je Hrvatska postala članicom 2013.
“Moje osobno mišljenje je da je Europa morala probaviti ogromno proširenje 2004. i 2007. Ono je donijelo mnogo pozitivnih efekata ali i elemente koji su zakomplicirali EU, napose jer joj je teže donositi jednoglasno odluke s 28, odnosno sada s 27 zemalja, nego je to bilo kada ih je bilo 15”, rekao je Lajčak, 60-godišnji slovački diplomat.
“Neke zemlje su odstupile od europskih normi i vrijednosti što je također generiralo skepticizam prema daljnjem proširenju. Nadalje, objektivno govoreći, Europa se suočavala s višestrukim krizama koje nisu bile planirane niti očekivane poput financijske krize, migracija i brexita. Sve je to spustilo proširenje na listi prioriteta. Javno mišljenje u brojnim zemljama zapadne Europe nije bilo pozitivno prema otvaranju tržišta rada novim članicama, pa politički lideri nisu htjeli promovirati daljnje proširenje”, dodao je Lajčak.
On je razgovarao s Hinom u Grčkoj, gdje je sudjelovao na gospodarskom forumu u Delfima. Upravo je pod grčkim predsjedanjem EU prije dva desetljeća obećao članstvo Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i BiH. Šestomjesečno predsjedanje EU-om će 1.srpnja preuzeti Španjolska koja također podržava članstvo tih zemalja.
“Zemlje zapadnog Balkana za razliku od zemalja srednje Europe još uvijek imaju nerazriješene stvari iz prošlosti koje ih i dalje zaokupljaju. Za moju zemlju (Slovačku), i ostale srednje Europe, integracija u EU bila je apsolutni prioritet pa smo bili potpuno predani postizanju toga”, rekao je Lajčak.
Miroslav Lajčak, nekadašnji ministar vanjskih poslova Slovačke, posebni je predstavnik EU-a za dijalog Srbije i Kosova.
Srbija, koja ne priznaje samostalnost Kosova jednostrano proglašeno 2008., otvorila je 22 pregovaračka poglavlja od njih 35. No zatvorila je samo dva.
Sjevernu Makedoniju prvo je blokirala Grčka zbog imena, a kada je imenu dodala “Sjeverna”, blokirala ju je Francuska uoči svojih lokalnih izbora, a onda i Bugarska sporeći njen nacionalni identitet i jezik. EU je tek 2022.zajednički otvorila pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
“Ne želim govoriti u terminima nečije krivnje ali bili su faktori i na strani EU-a i na strani Balkana koji nas dovode do situacije u kojoj govorimo o budućnosti EU-a, ali bez napretka”, izjavio je Lajčak.
“No sada nakon agresije Rusije na Ukrajinu vidimo da i EU i Balkan moraju shvatiti proširenje ozbiljno. To se ne može ostvariti ako jedna strana to ozbiljno shvaća a druga ne”, dodao je.
BiH je složeno pitanje, Crna Gora predvodnik
BiH je dobila status kandidata u prosincu 2022.
“Situacija u BiH je još uvijek jako komplicirana. Fundamentalna stvar je od kuda dolazi legitimitet, što bi trebala biti razlika u odgovornosti i nadležnosti između državne razine i one entiteta. Vidimo različita tumačenja u Sarajevu i Banja Luci te brojna neslaganja temeljem razlika u tim interpretacijama”, rekao je Lajčak koji je od 2007. do 2009. radio kao visoki povjerenik međunarodne zajednice u BiH.
“Potrebno se dotaknuti funkcionalnosti te države. Vidimo također i pozitivne elemente, Vijeće ministara je formirano jako brzo, znatno brže nego prilikom prijašnjih izbora. Bitno je da odluke donose sva tri konstitutivna naroda. BiH također mora pronaći ulogu i za one narode koji nisu konstitutivni, kako bi se osiguralo da nitko nije diskriminiran temeljem svoje etničke pripadnosti”, dodao je.
Lajčak je također ispred EU-a nadgledao 2006. održavanje referenduma o neovisnosti Crne Gore, zemlje koja je najdalje odmaknula u pregovorima s EU-om. Ondje je prošli mjesec predsjednik postao Jakov Milatović, smijenivši Milu Đukanovića koji je 33 godine proveo na vodećim državnim funkcijama.
“Očekujem da se Crna Gora manje bavi sobom a više europskom agendom. Crna Gora je i dalje predvodnik premda je brzina europske reforme značajno usporila. No dobro je da je funkcionalnost Ustavnog suda obnovljena”, izjavio je Lajčak.
Zemlju očekuju i parlamentarni izbori u lipnju.
“Očekujem da se novi predsjednik i vlada potpuno posvete europskim integracijama, na ono što većina stanovnika želi. Crna Gora je dugo godina bila čimbenik stabilnosti na Balkanu pa očekujem da nastavi imati tu ulogu”, rekao je diplomat.
Zoran Miljanić, ministar u tehničkoj vladi Crne Gore, rekao je na forumu u Delfima da bi “bilo optimalno da Crna Gora postane članicom u iduće četiri godine”.
“Nezahvalno” je predviđati datume novih širenja
Lajčak, međutim, kaže da je “nezahvalno govoriti” o datumima idućeg proširenja EU-a.
“No ono što bih ja volio vidjeti, jest da naši partneri na zapadnom Balkanu počnu više sudjelovati u partnerskim programima EU-a. Da budu u istoj sobi. Ne samo kada raspravljamo o zapadnom Balkanu nego da budu i dijelom rasprave o drugim temama, da vide da smo ozbiljni s njima”, kaže.
“Kada ih recimo pitamo za mišljenje o Zelenom planu, o digitalizaciji i drugim područjima o kojima raspravljamo, tako da se naviknemo jedni na druge. Trebamo osvježiti metodologiju, bez da ju mijenjamo, ne tražim da mijenjamo povelje ili dokumente jer će nas to koštati vremena. Ali unutar postojećih struktura mislim da postoji prostor koji bi smo trebali iskoristiti da dovedemo zapadni Balkan bliže”, dodao je.
Među takvim platformama su makroregionalne strategije EU-a za područje Jadranskog i Jonskog mora te rijeke Dunava. U sklopu tog političkog okvira sudjeluju zemlje EU-a i one izvan a koje pripadaju tim geografskim područjima. Zemlje prekograničko surađuju u prometu, zaštiti okoliša i turizmu koristeći EU fondove i ista pravila. U svibnju se pod predsjedanjem BiH u Sarajevu održava Jadransko-jonski forum, čije će predsjedanje zatim preuzeti Hrvatska.
Lajčak često putuje zemljama jugoistočne Europe te kaže da “nije vidio da ljudi ondje ne žele biti dio EU-a”.
“Ali sam vidio ljude koji se boje da ih EU ne želi vidjeti u svom članstvu. EU definitivno ima pozitivan imidž u regiji no potpora europskoj integraciji pada, jednostavno zato što se ljudi boje da EU nije ozbiljna”, izjavio je.
“To se mora promijeniti. EU mora više razgovarati s regijom kao partner, a manje joj držati lekcije”, dodao je.
U Srbiji je broj stanovnika koji podržava ulazak u EU pao sa 70 posto na 35 posto, što je povijesno najniža razina, podatak je Udruge ekonomista Srbije iznesen na forumu u Delfima.
“Ponekad je i naš jezik prestrog, previše birokratski, kada govorimo o uvjetovanosti. Moramo pokazati poštovanje prema toj regiji, njenim ljudima, tretirati ih kao partnere. I biti jasni što im obećavamo. Kada oni nešto isporuče i mi moramo nešto isporučiti”, rekao je Lajčak.
U posljednjih deset godina jedino je Hrvatska uspjela ući u EU iz kojeg je pak istupilo Ujedinjeno Kraljevstvo. Hrvatska je u siječnju otišla i korak dalje prihvativši euro ako svoju valutu te ušavši u šengenski prostor u kojem nema graničnih kontrola među članicama.
Lajčak kaže da je već prošlo 10 godina pa na Hrvatsku više nitko ne gleda kao na novu članicu.
“Hrvatska je važna članica u mnogim područjima jer je unijela vlastito iskustvo. Njenu ulogu vidim kao konstruktivnu. Cijenim njenu ulogu kada razgovaramo o stvarima u ovoj regiji te očekujem da bude snažan zagovornik daljnjeg proširenja EU-a”, izjavio je.
“Ona može unaprijediti komunikaciju EU-a sa zemljama regije”, zaključio je Lajčak.