Slika globalnih financijskih tijekova 2026. godine suštinski se preoblikovala pojavom „informacijskog kapitalizma“, koncepta u kojem se geopolitički ishodi pretvaraju u robu putem decentralizirane blockchain infrastrukture. Nekada nedostižne i beznačajne spekulativne platforme, tržišta predviđanja uzdigla su se do sistemskih pokretača nestabilnosti na primarnim tržištima roba i kapitala. Međutim, kako ova tržišta rastu, sve više razotkrivaju opasno preklapanje državnih tajni, rupa u zakonu i dosad nezabilježenih oblika insajderske arbitraže, prenosi Forbes BiH.
Brzo širenje takozvanih „event kontrakata“ stvorilo je plodno tlo za informacijske asimetrije. Event kontrakt (hrv. ugovor o događaju) je derivat s binarnim ishodom i ograničenim rizikom koji omogućuje sudionicima na tržištu špekuliranje o ishodu određenog događaja. Za razliku od uobičajenog futuresa, koji prati kretanje cijene nekog sredstva kroz kontinuirani raspon vrijednosti, event kontrakt se isključivo svodi na odgovor “da” ili “ne” na konkretno pitanje, npr.: Hoće li SAD izvesti zračni napad na Iran u sljedeća 24 sata? Ako se događaj dogodi, kontrakt se rješava u korist “da” opcije; u suprotnom ide u korist “ne” opcije.
Rupe u zakonu i vakuum u provedbi mjera
Srž kontroverze odnosi se na upotrebu ovih platformi za brzo monetiziranje materijalnih i povjerljivih informacija (MNPI). Na samom početku vojne kampanje Operacija Epic Fury, što je bio kodni naziv za koordinirane udare SAD-a i Izraela na iransku vojnu i nuklearnu infrastrukturu, tržišta predviđanja postala su svojevrsne „žive burze“ za one koji su unaprijed raspolagali informacijama o napadima.
U noći 27. veljače 2026., nekoliko sati prije nego što su započeli američko-izraelski udari na Iran, na platformama koje se bave ovom vrstom predviđanja zabilježena je neuobičajena aktivnost. Oko 150 računa plasiralo je oklade u ukupnom iznosu od preko 855.000 dolara na scenarij udara u sljedeća 24 sata, unatoč činjenici da je tržište davalo vjerojatnost od svega 17% za takav scenarij. Trgovac koji je ponudio svoj ulog s profila pod nazivom „Magamyman“, zaradio je preko 553.000 dolara u samo jednoj noći, precizno tempirajući svoju okladu na američke udare na Iran, i to samo 71 minutu prije nego što su vijesti o napadima uopće objavljene, dok je tržište i dalje procjenjivalo vjerojatnost za takvo što na svega 17%.
Napadi su rezultirali smrću iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija, koji je ubijen u izraelskom zračnom napadu 28. veljače. Forenzička analiza profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta Columbia Joshue Mittsa, u koautorstvu s profesorom Moranom Ofirom sa Sveučilišta u Haifi, pokazuje da istaknuta grupa „sumnjivih profila“ ostvaruje stopu uspješnosti od čak 70%, što je statistički neodrživo na čisto spekulativnom tržištu, a da je njihov ukupni procijenjeni profit veći od 143 milijuna dolara.
Tvrtke poput Kalshi i Polymarket uspješno su iskoristile veliku pravnu sivu zonu tvrdeći da event kontrakti nisu kockanje, već „swapovi“ ili „opcije“ u skladu sa Zakonom o robnim burzama (Commodity Exchange Act). Ova klasifikacija omogućuje platformama da zaobiđu strogi nadzor na razini saveznih država i da djeluju pod isključivom jurisdikcijom Komisije za trgovinu robnim futuresima (CFTC). Takva savezna nadležnost stvorila je regulatorni vakuum u kojem država formalno ima isključivu kontrolu, ali bez resursa ili političke volje da učinkovito nadzire tržišta koja su iz toga proizašla.
Institucionalni kolaps nadzora
Kriza implementacije mjera dodatno je produbljena kadrovskim urušavanjem CFTC-a. Do veljače 2026., ključni ured za provedbu mjera ove institucije u Chicagu ostao je bez ijednog pravnika za vođenje postupaka, nakon što je posljednji pravnik podnio ostavku početkom mjeseca. Pod vodstvom predsjednika Michaela Seliga, koji je na tu funkciju stupio 22. prosinca 2025. kao 16. predsjednik agencije, CFTC se fokusirao na pristup koji favorizira inovacije, uz smanjeni fokus na agresivne sudske postupke.
Razmjeri kolapsa su više nego vidljivi: u fiskalnoj 2024. godini CFTC je kroz 58 postupaka osigurao 17,1 milijardu dolara novčanih sankcija, dok je u fiskalnoj 2025. taj iznos pao na približno 9,2 milijuna dolara kroz samo 13 postupaka. Ovaj institucionalni pad dogodio se upravo u trenutku kada agencija treba nadzirati naglu ekspanziju tržišta predviđanja.
Makroekonomski efekti i moralna kriza
Ova tržišta danas služe kao vodeći indikatori za primarna robna tržišta, posebno naftu. Trgovci koriste tzv. „TACO“ (Trump Always Chickens Out – Trump se uvijek povuče) strategije, oslanjajući se na signale s tržišta predviđanja kako bi predvidjeli promjene u predsjedničkim odlukama koje se tiču vojnih prijetnji ili ekonomskih ultimatuma.
Dana 23. ožujka 2026., više od 500 milijuna dolara u naftnim futuresima trgovano je u samo 15 minuta prije nego što je predsjednik SAD-a objavio na Truth Socialu da su razgovori s Iranom „vrlo dobri i produktivni“, najavljujući pauzu u napadima. Ovako nešto snažno sugerira da je netko iz neposrednog okruženja administracije Donalda Trumpa unaprijed znao što će se dogoditi. Kao odgovor na ovu i slične oklade, američki regulatori, uključujući CFTC, navodno su pokrenuli istrage o svim sumnjivim transakcijama.
Iza tehničkih aspekata tržišta predviđanja krije se duboka moralna kriza. Kritičari, poput senatora Chrisa Murphyja, upozoravaju na „duhovnu korupciju“, postavljajući pitanje: „Što se događa s nama kada svako moralno pitanje u ovoj zemlji postane tržište? Zar ne gubimo nešto? Zar ne počinjemo iznutra propadati?“, ukazujući na komodifikaciju ljudske patnje, uključujući klađenje na sudbine političkih vođa i ishode vojnih napada.
Iako predloženi zakon pod imenom „BETS OFF“, koji su Murphy i zastupnik Greg Casar predstavili 17. ožujka 2026., nastoji zabraniti klađenje na smrtonosne državne radnje i osjetljive političke odluke, tržišta predviđanja i dalje funkcioniraju kao svojevrsna lutrija za odavatelje državnih tajni.