Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto danas je u Neumu nazočila na Energetskom summitu 2023. u Bosni i Hercegovini, nakon čega je sudjelovala u uvodnom panelu pod nazivom “Energetski sektor u Bosni i Hercegovini između energetske tranzicije i krize”.
Krišto je u uvodnom obraćanju izrazila zadovoljstvo organizacijom summita na kojem svi važni čimbenici iz energetskog sektora razgovaraju o izazovima i pitanjima koja imaju snažan utjecaj na razvoj Bosne i Hercegovine.
Kazala je da se Bosna i Hercegovina, na svom putu prema Europskoj uniji, mora suočiti s brojnim izazovima i pronaći najoptimalnija rješenja za njih, a ono što se postavlja kao imperativ je upravo energetska tranzicija.
Dodala je da su svi u Bosni i Hercegovini svjesni činjenice kako je sveobuhvatna tranzicija energetskog sustava, koja uključuje okolišni i klimatski aspekt, zahtjevan, dugotrajan i kompleksan proces čije je implementiranje posebno izazovno za “male” zemlje, kakva je i Bosna i Hercegovina.
Istaknula je kako nema “recepta” tranzicije te da vlasti u Bosni i Hercegovini moraju same, isključivo uz konsenzus ključnih aktera, definirati svoju viziju i strateška opredjeljenja kada je u pitanju razvoj energetskog sektora, jer se jedino učinkovitom transformacijom energetskog sustava, uz prelazak na čiste izvore energije, može osigurati njegova stabilnost i sigurnost.
“To je i naša obveza koja proizilazi iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Pariškog sporazuma i Deklaracije iz Sofije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, ali istovremeno i razvojna šansa, jer upravo je energetski sektor jedna od najvažnijih gospodarskih grana. Sva ova pitanja ispunjavanja obveza, prelaska na tranzicijska goriva kao početka procesa dekarbonizacije, smanjenja emisija te energetske učinkovitosti nisu samo pitanja komercijalne prirode nego i pitanja stabilnosti, sigurnosti i snage društva”, naglasila je Krišto.
Osvrnuvši se na pitanja opskrbe prirodnim plinom, Krišto je naglasila opravdanost potrebe da Bosna i Hercegovina razvije svoj transportni sustav prirodnog plina na cijelom području osiguranjem novih transportnih pravaca i diverzifikacijom izvora opskrbe jer nema vlastitih izvora prirodnog plina i sada se opskrbljuje isključivo jednim transportnim pravcem, pri čemu njezin plinski sustav nije dovoljno razvijen u odnosu na zemlje regije.
Dodala je da se trenutno ostvaruje određeni napredak u implementaciji diverzifikacije plinskih interkonekcija.
Krišto je naglasila da je potrebno imati otvoren dijalog o trenutnim okolnostima na energetskom tržištu i geopolitičkim previranjima i usmjeriti zajedničku volju, energiju i istinsku opredijeljenost u zajedničkom smjeru europskog vrijednosnog sustava.
Podsjetivši učesnike panela na aktivnosti koje su završene u prethodnom razdoblju i međunarodne obveze BiH, Krišto je izrazila očekivanja da će do kraja ove godine biti usvojen integrirani energetski i klimatski plan BiH do 2030. godine (NECP BiH), dokument koji će biti temelj energetske politike i planski okvir za multisektorski pristup u borbi protiv klimatskih promjena.
/Desk/