Dana 17. svibnja zastupnici u ruskoj Državnoj dumi raspravljali su o mogućnosti otkazivanja i gubernatorskih i regionalnih i općinskih izbora zakazanih za 11. rujna 2022. Kao razlog navedena je potreba da se jednoglasno podrži predsjednik Vladimir Putin tijekom ruske, kako to zovu u Moskvi, ‘specijalne vojne operacije’ u Ukrajini.
Specijalni dopisnik Meduze, neovisnog ruskog portala koji djeluje iz inozemstva, Andrej Percev, doznaje da ruski predsjednik tek treba donijeti konačnu odluku o odgađanju izbora, ali Federalna služba sigurnosti (FSB) i Vijeće za nacionalnu sigurnost snažno lobiraju kako bi ga uvjerili da je to ključno, prenosi Jutarnji list .
“Trebamo li u okolnostima specijalne vojne operacije održati izbore (11. rujna)? Sada bismo svi trebali biti ujedinjeni, ali što će biti na izborima? Morali bi se boriti jedni protiv drugih. Svi mi ovdje u ovoj dvorani podržavamo predsjednika i specijalnu vojnu operaciju, ali na izborima ćemo morati razgovarati o našim razlikama”, rekao je Sergej Mironov iz stranke Jedinstvena Rusija u govoru u Državnoj dumi 17. svibnja.
Nakon ovih primjedbi, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov uvjeravao je novinare da predsjednik nije donio nikakvu odluku o otkazivanju izbora ove jeseni, no četiri izvora koji su upoznati s planiranjem unutarnje politike Putinove administracije kazali su Meduzi da Mironovljevi komentari nisu bili slučajni – oni predstavljaju tekuću raspravu koja se vodi unutar vlade o tome kako upravljati ruskim biračkim tijelom tijekom rata.
Glavni protivnik Aleksandar Haričev
Ukoliko vlasti ne naprave promjene, Rusija bi trebala održati izbore u različitim regijama za gubernatorske položaje i mjesta u regionalnim i općinskim vijećima (uključujući i Moskvu) 11. rujna ove godine. Međutim, kako je Meduza izvijestila početkom ožujka, dužnosnici Kremlja počeli su raspravljati o odgađanju ovih izbora nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači, zabrinuti da bi međunarodne sankcije i brzi pad životnog standarda potaknuli prosvjedno raspoloženje u cijeloj zemlji.
Sredinom ožujka izvori su za list Kommersant također izjavili kako Putinova administracija razmatra otkazivanje ovogodišnjih izbora, iako ta priča ovu inicijativu pripisuje samim ruskim guvernerima, koji su navodno strahovali od gubitka javne potpore tijekom rata. Krajem travnja medijska grupacija RBC je izvijestila da bi Putin uskoro mogao predložiti otkazivanje ili odgodu rujanskih izbora. No, to se još nije dogodilo.
Meduza doznaje da je glavni protivnik otkazivanja ruskih izbora Ured za logistiku Državnog vijeća Kremlja, na čelu s Aleksandrom Haričevom – bliskim suradnikom Sergeja Kirijenka, Putinovog ‘maga’ unutarnje politike i prvog zamjenika šefa kabineta, kako se navodi.
‘Otkazivanje izbora je priznanje da imamo problema’
“Izbori znače novac, ali oni su više od financijskog slijevanja sredstava u ruke dužnosnika – izbori su plaćanje stvarnih političkih strateških timova koji rade na terenu. Regionalni izbori drže ove stratege u poslu. Morate zadržati te skupine prije predsjedničkih izbora 2024. godine. Ako otkažete ili odgodite regionalne izbore, ovi stratezi zapravo ostaju bez posla”, objasnio je izvor upoznat s kreiranjem domaće politike od strane Putinove administracije.
Drugi izvor navodi druge razloge da se nastavi u tom smjeru. “Otkazivanjem izbora sada priznalo bi se da se Rusija suočava sa stvarnim poteškoćama, da su sankcije oštre i da ‘(specijalna) operacija’ možda neće ići prema planu. Ništa od toga još ne govore (službeno) pa koji bi onda bio razlog za otkazivanje izbora? Također, ne treba strahovati od rezultata glasanja jer izborna povjerenstva sada mogu proizvesti bilo koji rezultat. (Pravi) konkurenti Putinovim kandidatima jednostavno neće biti nominirani u ovim uvjetima”.
Kremaljski tim za unutarnju politiku suočen je s otporom ruskog tzv. sigurnosnog bloka predvođenog FSB-om i Vijećem za nacionalnu sigurnost. Članovi ove pojačano ‘jastrebovske’ zajednice navodno pozivaju predsjednika da otkaže rujanske izbore zbog straha da bi rat u Ukrajini mogao ozbiljno umanjiti popularnost administracije do jeseni. “Sigurnosni blok prodaje to (Putinu) kao točku pritiska koja je ranjiva na strani utjecaj”, rekao je izvor za Meduzu.
‘Jastrabovi’ preuzeli inicijativu
Izvori kažu da su ti ‘jastrebovi’ nedavno preuzeli inicijativu. “(Car unutarnje politike, Sergej) Kirijenko je u izravnom kontaktu s Putinom i on stalno razgovara s njim, ali Kirijenko sada ima drugi prioritet – Donbas. Izbori su trivijalni (u usporedbi s tim)”, objasnio je izvor blizak Kremlju. Krajem travnja RBC je izvijestila da je Kirijenko postao novi “direktor” Putinove administracije za samoproglašene republike u Donbasu. Prema vlastitim izvorima Meduze, prethodni nadzornik Kremlja u regiji, Dmitrij Kozak, pao je u Putinovu nemilost. Drugi tvrde da je Moskva samo preimenovala Donbas kao domaću stvar, premještajući tu regiju izvan Kozakovog upravljanja, ali ne bacivši ga nužno u nemilost, kako se navodi.
Neizvjesnost oko rujanskih izbora također je ‘zamrznula’ planove za održavanje referenduma u samoproglašenim narodnim republikama u istočnoj Ukrajini – i u ukrajinskoj regiji Herson, koju okupacijske trupe sada gotovo u potpunosti kontroliraju – za pridruživanje Ruskoj Federaciji. Kako je Meduza ranije izvijestila, Kremlj se isprva nadao da će ove referendume održati u travnju, ali su zastoji u ratu doveli do odgode, prvo do svibnja, a zatim do 11. rujna.
Tiskovni tajnik predsjednika Putina odbio je odgovarati na pitanja Meduze o mogućem otkazivanju jesenskih izbora u Rusiji.
Pojedinci upoznati s politikom Kremlja koji su govorili za Meduzu, naglašavaju da još nitko ne zna kakvu će odluku Putin donijeti. “Sada sve ovisi o tome hoće li se izbori održati, koliko bi se mogli odgoditi i koje su okolnosti na prvom mjestu”, objasnio je jedan izvor. “Trenutačno letimo na slijepo. Situacija se stalno mijenja”, izvijestila je Meduza, prenosi Jutarnji list.
/Desk/