Extended Fund Facility (EFF), poseban je aranžman koji spada u red najpovoljnijih kreditnih ugovora neke države s MMF-om, no odobrava se samo onim državama koje su spremne provesti “duboke strukturne reforme i otkloniti uzroke fiskalne nestabilnosti”, piše Slobodna Bosna.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić rekao je nakon sjednice Fiskalnog vijeća BiH da je postignut dogovor o vrlo povoljnom kreditnom trogodišnjem aranžmanu.
“Usuglašeno je i Pismo namjere Fiskalnog vijeća s predstavnicima MMF-a. Dogovoreni su najpovoljniji uvjeti i aranžman”, izjavio je Zvizdić na konferenciji za novinare. Očekuje se da će Odbor razmatrati odobravanje aranžmana u srpnju.
Na sjednici Fiskalnog vijeća BiH u Sarajevu dogovoren je kreditni aranžman s MMF-om u ukupnom iznosu od 550 milijuna eura, uz godišnju kamatu od 1,05 posto, te grace peridom od 4,5 godina, i rokom otplate od 10 godiana, računajući od dana povlačenja prve kreditne tranše.
Predstavnici svih razina vlasti su potcrtali prijedloge koji su fokusirani na pomoć gospodarstvenicima i na ekonomski razvoj.
S tim u svezi, ekonomski program podržan u okvirima EEF-a ima tri glavna cilja a to su unaprijeđenje poslovnog okruženja, otvaranje više radnih mjesta u privatnom sektoru, te povećanje potencijala za rast ekonomije, zatim smanjenje javnog duga kroz postupnu fiskalnu konsolidaciju, uz istovremeno smanjenje veličine administracije i unaprijeđenje kvalitete javne potrošnje, kao i očuvanje stabilnosti financijskog sektora i oživljavanje kreditnog rasta.
Jedna od mjera koja će sasvim sigurno izazvati najviše komentara, pa i otpora, tiče se ‘administrativnog aparata države’, piše SB.
Tijekom sljedeće tri godine, za vrijeme trajanja EFF aranžmana, plaće administrativnim radnicima na svim razinama vlasti ostat će zamrznute na sadašnjoj razini, pri čemu će se uvesti i potpuna zabrana novog zapošljavanja administrativnih radnika. To znači da će se upražnjena radna mjesta, nastala odlaskom radnika u mirovinu ili na bilo koji drugi način, popunjavati preraspodjelom poslova između postojećih radnika, s krajnjim ciljem da se broj administrativnih radnika smanji za oko 10 posto.
Predviđene su i ozbiljne porezne reforme koje će također izazvati burne polemike. Pored ostalog, promijenit će se i porez na plaće i to na način da će se uvesti diferencirana porezna stopa, pri čemu će se oporezivati i topli obrok. Vlada Federacije BiH već je izlazila s nekoliko prijedloga, no ta se oblast mora urediti posebnim zakonom u 2016. godini.
Predviđeno je i da entitetske vlade okončaju proces privatizacije kapitala u poduzećima u kojima imaju manjinski ili pak većinski vlasnički udio. To se prije svega odnosi na poduzeća koja kronično posluju s gubitkom, a održavaju se u životu zahvaljujući stalnim financijskim injekcijama iz proračuna. Takva poduzeća, a ima ih oko 40 u oba entiteta, moraju se restrukturirati ili likvidirati u sljedeće tri godine, pri čemu bi se socijalno zbrinjavanje otpuštenih radnika rješavalo iz kredita MMF-a.
Izvan procesa privatizacije ostat će samo tvrtke od strateškog, nacionalnog interesa, poput namjenske industrije i elektroenergetskog sektora, dok će se sve ostale tvrtke u vlasništvu države prodati privatnim investitorima.
(Izvor: Slobodna Bosna)