Od 500 javnih nabavki tijekom pandemije niti jedna nije provedena po zakonu Istraživanja su pokazala, između ostalog, da osam od deset gospodarstvenika koji sudjeluju u postupcima javnih nabavki smatraju da je prisutna korupcija u ovoj oblasti i da se poslovi namještaju unaprijed, analizira BHRT.
Javne nabavke odavno su najunosniji biznis u Bosni i Hercegovini i način za izvlačenje proračunskog novca, koji ne poznaje javni interes bh. građana. To pokazuju i primjeri nabavke medicinske opreme i respiratora tijekom pandemije koronavirusa, kada je većina institucija radila van Zakona o javnim nabavkama. Više od 500 javnih nabavki zabilježeno je tijekom pandemije u Bosni i Hercegovini. Niti jedna nije provedena po zakonu. Da su neušinkovite, netransparentne i diskriminirajuće za sudionike u postupku, smatraju u Fondu otvoreno društvo BiH. Njihova istraživanja pokazala su, između ostalog, da osam od deset gospodarstvenika koji sudjeluju u postupcima javnih nabavki smatraju da je prisutna korupcija u ovoj oblasti i da se poslovi namještaju unaprijed.
“Pa smo bili svjedoci nabavki fontana, nabavki automobila, izgradnje zgrada, nabavki toplih i hladnih napitaka, nabavki slava i proslava”, Mervan Miraščija, Fond otvoreno društvo.
BiH Eldin Karić, ravnatelj Antikorupcijske mreže „Account“objašnjava“: Kada je proglašena pandemija tada su političari i predstavnici institucija u BiH to shvatili kao poziv da oni krenu bjesomučno da troše naše pare bez ikakve kontrole.”
Većina javnih nabavki u vrijeme pandemije koronavirusa vršena je bez odluke o pokretanju postupaka, izravnim sporazumom ili pregovaračkim postupkom bez objave javnog poziva, tvrde u Fondu otvoreno društvo. Prvobitna tumačenja Agencije za javne nabavke da javna nabavka može biti izuzeta od primjene Zakona u situacijama krajnje hitnosti većina institucija je shvatila kao odriješene ruke da uopće ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama, tvrde iz Transparency Internationala. To pokazuju primjeri poput nabavke respiratora i medicinske opreme.
“Tu je bila i zloupotreba također i pregovaračkih postupaka bez objave. Mi smo podnijeli i kaznene prijave u određenim slučajevima, posebno kada govorimo o nabavkama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske gdje su sklopili ugovore s nekvalificiranim ponuđačima”, govori Ivana Korajlić, Transparency International BiH Iz Agencija za javne nabavke BiH objašnjavaju: “Zakon o javnim nabavkama je čitavo vrijeme pandemije u primjeni, ni u jednom trenutku nije suspendiran, niti je donesena bilo kakva odluka ili drugi propis kojim se Zakon suspendira.”
O nabavci respiratora u Federaciji BiH i pokretnoj bolnici u Republici Srpskoj detaljano izvješće od Uprave za neizravno oporezivanje BiH zatražila je Gospodarska istražna komisija Zastupničkog doma Parlamenta BiH. “Po kojim cijenama i koje količine respiratora su ušle u Bosnu i Hercegovinu od strane pojedinih povlaštenih pouzeća koji su, tako da kažem, po sustavu uzorka isplivali na površinu”, govori Branislav Borenović, Privremeno istražno povjerenstvo ZD PSBiH.
Dok se još čeka na konkretne odgovore, s druge strane kaznene odgovornost sustava javnih nabavki na razini Bosne i Hercegovine i u Federaciji BiH i ne prepoznaje.
U Republici Srpskoj zakonom jesu predviđena dva kaznena djela: zloupotreba u javnim nabavkama i posredovanje u dobivanju poslova u javnim nabavkama. No, procjene su da Bosna i Hercegovina godišnje u sustavu javnih nabavki gubi od 300 do 500 milijuna maraka. Pitanje je stoga, koliko ih je još izgubljeno tijekom pandemije?
/Republikainfo.com/