Nakon što je posljednjih 79 godina služila kao muzej, crkva ‘Krista Spasitelja u polju’, odnosno crkva Hora, prema odluci iz 2020. postaje džamija. Plan pretvaranja crkve u džamiju datira još iz 2020. i trebao je biti realiziran u listopadu iste godine. Projekt je tada zaustavljen kako bi se izveli neophodni restauratorski radovi, a sada turski mediji javljaju kako je “duga obnova” buduće “Kariye džamije” privedena kraju.
To je još jedna crkva-muzej u Istanbulu, nakon Aja Sofije, koja je “postala” džamija. Kako izvješćuje turski ‘Sabah’, džamija Karije, koja se nalazi u centru Istanbula, poslije 79 godina bit će otvorena danas za vjernike. Kako je najavljeno, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, putem telekonferencije iz Ankare, prisustvovat će toj svečanosti.
Odluku o pretvaranju crkve u muzej opozvao je 19. studenoga 2019. turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Pravoslavna crkva Hora ili ‘Crkva Hrista Spasitelja u polju’, podignuta je u 4. stoljeću, a 1511. godine je pretvorena u džamiju. U džamiju ju je preuredio Atik Ali-paša, jedan od Bajazitovih velikih vezira i od tada je u funkciji pod nazivima “Atik Ali-pašina džamija” i “Karije džamija”. Mozaici i freske koje se smatraju vrhuncem bizantijske umjetnosti, tada su prekriveni slojem maltera.
Kao prenosi agencija FENA, službenom odlukom vlasti, 2. kolovoza 1945. godine, građevina je dobila status muzeja i predstavljala je jednu od najposjećenijih turističkih atrakcija iz bizantijskog perioda u Carigradu, uz Aja Sofiju i cisternu Baziliku. Prije četiri godine, odlukom predsjednika Erdogana ponovo je prebačena u nadležnost Predsjedništva za vjerska pitanja.
Tada je i započeta restauracija ovog značajnog povijesnog objekta kako bi se u njoj vjernici opet mogli moliti. Svoj današnji oblik crkva je dobila početkom 14. stoljeća kada ju je u potpunosti obnovio bizantijski državnik Teodor Metohit.
Tijekom opstade Carigrada 1453. godine u crkvu je prenesena ikona koja se smatrala čudotvornom i zaštitnicom grada u cilju dobivanja božanske pomoći u obrani od nevjernika.
Međutim, Osmanlije su zauzele grad, a pola stoljeća nakon toga, crkva je po nalogu Atik Ali paše, velikog vezira sultana Bajazita II, pretvorena u džamiju zvanu Karije. Njena unutrašnjost je prilagođena potrebama islama, pa su mozaici i freske bili prekriveni slojem maltera.
Zgrada je vremenom oronula i prilikom istraživanja njene unutrašnjosti 1948. godine, američki bizantolozi su ispod sloja maltera otkrili bizantijske ikone i mozaike, nakon čega je počela detaljna obnova građevine i otkrivanje prvobitnog sloja. Radovi su trajali čitao desetljeće i ona je 1958. godine otvorena za javnost kao muzej koji se službeno zove Karije po nazivu džamije, iako je i dalje među stanovnicima Istanbula ustaljen naziv Hora.
/Desk/