Koncertom na stadionu Lužniki u Moskvi obilježena je prva obljetnica rata u Ukrajini, baš kao i Dan branitelja domovine. Na skupu je kratko govorio i ruski predsjednik Vladimir Putin, a gledatelje su, kako javlja ruski Sputnjik, zabavljali brojni ruski i bjeloruski pjevači i pjevačice. Neki mediji objavili su da je koncert pratilo 200.000 gledatelja na ovom moskovskom stadionu, dok su, prema procjenama, ruski gubitci u ljudstvu, u broju poginulih i ranjenih približno tog broja (oko 180 tisuća).
Putin je rekao kako je “Rusija ponosna na one koji se bore u Ukrajini za obranu domovine”, dodajući da ih “podržava cijela zemlja”.
Pohvalio je ruske vojnike da se “bore herojski, hrabro, hrabro”. “Specijalna vojna operacija u tijeku je na povijesnim granicama Rusije”, rekao je Putin koji je na pozornici proveo tek nekoliko minuta, spomenuvši i “najmlađe patriote – djecu koja pišu pisma podrške našim borcima”.
“Kada smo zajedno, nitko nam ništa ne može. Cijeli narod brani domovinu. Za jedinstvo ruskog naroda”, pozivao je Putin na skandiranje.
Potom je intonirana ruska himna, a cijeli stadion je pjevao. Na kraju je Putin poveo okupljene u skandiranju “Za Rusiju – Ura!”
Okupilo se gotovo 200.000 tisuća ljudi koji su za vrijeme Putinova govora skandirali “Rusija, Rusija, Rusija”, prenosi N1 Hrvatska.
Kako bi se osigurala dobra posjećenost koncerta, u Moskvu je stigao velik broj autobusa iz drugih krajeva Rusije. Ta praksa je sasvim uobičajena za velike “domoljubne” skupove u Rusiji.
Kako javlja BBC, na ruskim Telegram kanalima pojavile su se fotografije reklama kojima se potencijalnim posjetiteljima koncerta obećava po 500 rubalja (nešto manje od 7 američkih dolara).
Neke reklame se pak obraćaju izravno studentima. “Svi studenti koji žele doći na koncert ne moraju cijeli dan pohađati predavanja”, stoji u jednoj reklami. U drugoj se pak studentima koji dođu na koncert u Moskvu obećava “besplatna hrana i darovi”. BBC navodi kako na jednom plakatu kojim se reklamira koncert posjetiteljima zabranjuje nositi žuto ili plavo – boje ukrajinske zastave.
Procjene gubitaka
Britansko ministarstvo obrane objavilo je u petak svoju novu vojno-obavještajnu procjenu ruskih gubitaka: vjerojatno između 40.000 i 60.000 ubijenih, od ukupno 175-200 tisuća žrtava. U žrtve, odnosno gubitke (eng. casualties), u pravilu se ubrajaju i ranjenici, nestali i zarobljenici, a po ovoj procjeni takvih je 3-4 puta više od poginulih. Britanska procjena je ipak daleko manja od službene ukrajinske procjene o više od 141.000 “eliminiranih” ili ruskih vojnika.
“Ruska stopa žrtava značajno se povećala od rujna 2022. kada je uvedena ‘djelomična mobilizacija'”, ističe britansko ministarstvo.
“Prema modernim standardima, ove brojke predstavljaju visok omjer poginulog u odnosu na ranjeno osoblje. To je gotovo sigurno zbog krajnje rudimentarne medicinske skrbi za većinu (ruskih) snaga”, dodaje se u njihovom izvještaju.
U ranijem izvještaju ovog tjedna istaknuli su da Rusi “vjerojatno imaju najvišu stopu gubitaka od prvog tjedna rata”.
Norveška procjena, koju je krajem siječnja za lokalnu televiziju iznio načelnik glavnog stožera norveških oružanih snaga Eirik Kristoffersen, slična je britanskoj.
“Ruski gubici su blizu 180.000 poginulih i ranjenih vojnika”, rekao je i dodao da su “ukrajinski gubici vjerojatno više od 100.000 mrtvih i ranjenih”, uz “oko 30.000 poginulih (ukrajinskih) civila”.
No Kristoffersen je u isto vrijeme upozorio da je, unatoč teškim gubicima, “Rusija kadra nastaviti (ovaj rat) još dugo”, uz napomenu da Moskva raspolaže mobilizacijskim i kapacitetima u proizvodnji oružja. Za New York Times je naknadno komentirao da postoji “mnogo neizvjesnosti u vezi s ovim brojevima, jer nitko u ovom trenutku nije u stanju dati dobar pregled”.
Putin poništio dekret o suverenitetu Moldavije
Ruski predsjednik Vladimir Putin poništio je dekret iz 2012. kojim je Moskva djelimično podržala suverenitet Moldavije u rješavanju pitanja statusa Transnistrije. U ovoj separatističkoj proruskoj regiji u Moldaviji, koja graniči s Ukrajinom, Rusija također ima svoje trupe od početka 1990-ih.
Dekret o podršci suvereniteta Moldavije u rješavanju pitanja Pridnjestrovlja ili Transnistrije je Moskva prihvatila u skladu sa svojom tadašnjom vanjskom politikom koja je predviđala bliže odnose s Europskom unijom i SAD-om. Obvezao je Rusiju da traži rješenja za određivanje posebnog statusa Transnistrije “na temelju poštovanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i neutralnog statusa Republike Moldavije”.
Odluka o opozivu dekreta objavljena je na stranicama Kremlja, a u njoj se navodi da je donesena kako bi se “osigurali nacionalni interesi Rusije u vezi s dubokim promjenama u međunarodnim odnosima”.
Putinova odluka dolazi samo nekoliko dana nakon što je u Moldaviji, 19. veljače,u organizaciji Pokreta za narod koji podupiru članovi moldavske proruske stranke Shor, masovni protuvladin skup.
/Desk/