Na žalost, na ovo pitanje precizan odgovor ne mogu dati ni najodgovorniji iz polja zdravstvene zaštite, dok o stanju u bolničkim sobama mogu samo nijemo svjedočiti krišom snimljene fotografije šokiranih pacijenata i posjetitelja, a humanitarne akcije barem kratkoročno popraviti teško stanje.
“Mjesecima bolnica oskudijeva čak i u WC papiru, oskudijeva se u svakom pogledu u higijenskim potrepštinama, deterdžentima za čišćenje. Često negoduju i osobe zaposlene na poslovima čišćenja. Na žalost, pacijentima preporučujemo da sami kupe potrebne lijekove. Stanje je zaista teško”, kaže medicinska sestra SKB-a Mostar koja je željela ostati anonimna.
“Na odjelu gdje sam bila sa svojom bebom prozor je bio razbijen, a žohari su se nesmetano ‘šetali’ po sobi. Vlaga posvuda, loše instalacije. Bebi smo sami morali kupovati pelene, maramice i ostalo. Da medicinsko osoblje nije bilo maksimalno ljubazno i susretljivo, to bi mi iskustvo bilo nešto najgore u životu”, svjedoči jedna mlada majka.
No, ovo se ne događa samo u SKB-u Mostar. Ovakva ili slična iskustva bilježe se u skoro svim bolnicama u BiH, od Mostara, Sarajeva, Bihaća, Zenice, Goražda do Banja Luke, Bosanske Gradiške do Istočnog Sarajeva.
Naime, neplaćeni dugovi za poreze, doprinosi, lijekove, troškove struje i vode doveli su do podatka da osam najviših bolnica u BiH duguje skoro 214 milijuna KM. Krizu u bh. zdravstvu pacijenti itekako osjete.
Educirati osoblje ali i – pacijente
Ipak, doc.dr.Jelena Ravlija, šefica Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za zdravstveno osiguranje kaže da svaka klinika ima uspostavljen program mjera, kontrole i zaštite od infekcija, te da higijenske standarde valja poštovati.
“Kontroliramo briseve površina i pratimo higijensku razinu poštivanja i tako smo i sada detektirali problem u Mostaru te su propisane i mjere. Doista trebamo uvijek kontinuirano educirati osoblje i provoditi potrebne mjere. Dakle, toga nikada dovoljno i tu treba zaista poraditi”, komentira dr. Ravlija za DW.
Naglašava da se nikako ne bi smjelo štedjeti na jednokratnim ubrusima, dezinficijensima, tekućem sapunu, pri tom upozoravajući i na navike samih pacijenata.
“U bolnicama nisu samo medicinski djelatnici, tu su i pacijenti i dobrim dijelom i njihova zdravstvena i higijenska kulturna sigurno ima važnu ulogu”, kaže ona, ističući da je vrlo teško uraditi preciznu procjenu higijenskog stanja u bh. klinikama.
Ipak, kada bi ocjenjivala stanje u klinikama od 1 do 10, Ravlija kalkulira: “To se kreće od klinike do klinike, ali samo neke od njih bi se mogli naći negdje oko polovice, oko 4 ili blizu 5”.
‘Ne možemo se ni oko čega dogovoriti’
Ministar zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine (F BiH), doc.dr. Vjekoslav Mandić odlučan je u tvrdnji da se treba štedjeti, ali nikako na sredstvima zaštite i na obnavljanju starih i gradnji novih zdravstvenih objekata i medicinske opreme.
“U suprotnom to će biti dvosjekli mač i imat ćemo veliki problem”, kaže on.
“Sve naše bolnice su oronule, derutne i stare, to je činjenica”, kaže ministar Mandić, “i ova zgrada gdje se to dogodilo s bebama je vrlo stara s derutnim instalacijama i, naravno, planiramo graditi novu bolnicu”.
Međutim, ministar Mandić nije mogao odgovoriti koliki se broj pacijenata zarazi u bh. bolnicama zbog manjka opreza i nedovoljne higijene.
“Točan broj koliko se ljudi godišnje zarazi bolničkim infekcijama nigdje ne postoji. Ova država je specifična. Nemamo ni zajedničku statistiku, ne možemo se dogovoriti koliko nas ima i kako se brojimo, pa kako onda da to znamo?”, pita ministar.
I direktor Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) prim.dr. Eniz Čolaković može samo potvrditi ministrove riječi o skoro potpunom nedostatku komunikacije na pojedinim razinama. On je za DW potvrdio da njegov Zavod nije dobio nikakve informacije o preminulim bebama iz SKB-a u Mostaru.
“Oprostite, nemam informacija o tome i sve smo doznali iz medija”, kratko je kazao Čolaković za DW.
BiH nema podataka o zdravstvenoj zaštiti
Na žalost, nedostatak sustavne komunikacije i na ovako važnom polju potvrdilo je i istraživanje u okviru Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (Euro Health Consumer Index -EHCI), gdje je, po prvi put, prošle godine bila obuhvaćena BiH.
“BiH je zauzela posljednje mjesto zbog zapanjujućeg nedostatka podataka o njenoj zdravstvenoj zaštiti. BiH je dobila 420 od mogućih 1.000 bodova, manje od Albanije, Srbije i Crne Gore”, zaključuje se u izvješću EHCI-ja.
Kako je u izvješću naveo dr. Arne Bjornberg, voditelj istraživanja, tamo gdje postoje podatci o djelotvornosti, kao što je prevencija, ishod i usluge, BiH je na istoj razini kao i njeni susjedi, pa čak i neke članice EU kao što su Poljska i Mađarska.
On u izvješću posebno naglašava aktivizam pacijenata i stalno poboljšanje kavalitete zdravstvene zaštite.
“Ta slika bi bila bolja ako bi se praćenju podataka dao prioritet. Glavna korist od boljih podataka nije formalne prirode već se sastoji u pružanju podrške transparentnosti, aktivizmu pacijenata i stalnom poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite, što je teško postići ako se ne zna obavljaju li se prave stvari na pravi način”, zaključuje dr. Bjornberg.
(Izvor. DW)
