Kolike su vam šanse da preživite ako vas zarazi koronavirus SARS-CoV-2? To je jedno od dva pitanja nad pitanjima (drugo je: koliko država zaradi na svakome od nas 70+ koje ukopa korona?).
Sada se odgovor na to pitanje može dobiti u puka dva sata, s devedesetpostotnom sigurnošću, tvrde Sveučilište u Firenzi, Sveučilišna bolnica u Careggiju i Zaklada Poliambulante u Bresciji. Na uzorku od 516 pacijenata zaraženih tim koronavirusom koji su se u spomenutim dvjema ustanovama liječili između 22 veljače i 10 travnja ove godine sastavili su algoritam koji odgovara na početno pitanje iz ovog teksta. Rezultate njihova istraživanja objavljuje BMJ-Open, a osnovne podatke je objavio milanski Corriere della Sera, piše Jutarnji list.
Cilj je istraživanja bio da se u što kraćem roku od ulaska na Hitnu pomoć postavi objektivna prognoza koja će pomoći u trijaži bolesnika, a ponajprije odgovoriti na pitanje: kojoj terapiji ih odmah podvrgnuti da bi imali veće šanse preživljavanja? A istodobno i pomoći da se nepotrebno ne zagušuju kapaciteti intenzivnih njega i respiratorâ koji bi mogli biti presudni za preživljavanje inih pacijenata. Kao najkraći rok postavljena su dva sata, a to je značilo da treba otkriti: koji se podaci iz anamneze i koji bitni testovi mogu provesti u tako zadanome, oskudnom roku?
Varijable
A onda, na toj osnovi, odlučiti: koga uputiti na područje niže njege (ili kućnu njegu), koga na njegu srednjeg ranga (uključujući neinvazivne sustave ventiliranja pluća), a koga na intenzivnu njegu (reanimaciju, uključujući i plućne respiratore)?
Primijenjena shema uzima u obzir šest varijabli. To su: dob pacijenta (podijeljena u tri dobne skupine: 18-62, 63-74, 75+), broj kroničnih oboljenja, frekvencija udisajâ (broj udisaja u minuti), Horowitzov indeks oksigenacije (pokazatelj koji iskazuje omjer djelomičnog pritiska kisika u arterijskoj krvi ili PaO2 u milimetrima žive i postotka kisika u udahnutome zraku ili FiO2; u zdravim plućima, ovisno o dobi, omjer je 350-450, a ispod toga, što je manji, pluća su više oštećena), količina kreatinina (što je nazočniji, to bubrezi lošije funkcioniraju) te broj trombocita (radi procjene eventualnoga unutaržilnoga mjestimičnog zgrušavanja, jedne od najopasnijih komplikacija covida-19).
Niccolò Marchionni, redoviti profesor gerijatrije na Sveučilištu u Firenzi i ravnatelj Kardiotorakovaskularnog odjela u Careggiju, kaže Corriereu da su u obzir bili uzeti još neki pokazatelji, ali su odbačeni. Na primjer, troponin, koji pokazuje oštećenje srčanog mišića, ali se njegova vrijednost brzo mijenja, ili pak mjerenje upalnih citokina, relevantnih, no za to treba puno više od dva sata. A svrha je bila “brzo i precizno utvrditi kliničke parametre radi razabiranja razine rizika pacijenata koji su već na hitnoj pomoći”, objasnio je.
Starost
Od svih tih parametara, kako je pokazalo istraživanje, najkritičnija je dob: pacijenti sa 75 i više godina imaju osam puta veću šansu da bolnicu napuste u lijesu. Uostalom, i bez tog istraživanja je poznato da su vremešniji, sa sistemskim i kroničnim bolestima, te pretili prvi kandidati za smrt od covida. Talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza prekjučer je najavio da će država cijepiti prvo i besplatno zdravstvene djelatnike i građane starije od 65 godina. Istraživanje ipak govori da su i zdravi, ali stariji od 75 godina ugroženiji od bolesnih i debelih, ali mlađih. Eto kako je u kotaru Bergamu pomorena cijela generacija, komentira Marchionni. Stoga studija tvrdi da je najvažnije štititi vremešnije stanovništvo mjerama sigurnosne distance i maskama, čak i u obitelji (!).
(Izvor: Jutarnji list)