Većina od 31 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-a izdvajanja za obranu, među njima i Hrvatska, i ponovo su se našle na meti kritika i prijetnji bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Politico piše da postoji jasan trend punjenja obrambenih proračuna članica NATO-a – što je država bliže Rusiji, to više izdvaja za obranu. U procjenama toga časopisa za 2023. godinu, Poljska predvodi listu s četiri posto BDP-a namijenjenog za obranu, prenosi HINA.
Varšava je prošle godine za to izdvojila 29 milijardi dolara, što je 12 milijardi više godinu prije te trostruko više u odnosu na prošlo desetljeće, piše pak Washington Post.
11 država iznad 2 posto
Poljsku slijede Sjedinjene Države s 3,5 posto BDP-a, no kad se gledaju ukupni iznosi, Washington izdvaja više nego sve druge NATO članice zajedno – 860 milijardi dolara.
Cilj od 2 posto BDP-a za obranu dosad je zadovoljavalo 11 država – Poljska, SAD, Grčka, Estonija, Litva, Finska, Rumunjska, Mađarska, Latvija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Slovačka. Od danas im se pridružila i Njemačka, čiji je ministar obrane objavio tu vijest. Prvi je to put od hladnog rata da je Njemačka izdvojila dva posto BDP-a za obranu.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u srijedu da će ove godine 18 zemalja ispuniti taj cilj.
Hrvatska na 1,8 posto
Prema Politicu, Hrvatska je s izdvajanjima od 1,8 posto BDP-a trenutno šesnaesta u NATO-u po tom kriteriju.
Ministarstvo obrane krajem 2022. izvijestilo je kako je Hrvatska s 2,16 posto izdvajanja ispunila zadani cilj, no prema tim američkim medijima koji se pozivaju na podatke NATO-a, godinu dana kasnije izdvajanja su ponovno bila nedovoljna.
Cilj od dva posto, određen među NATO članicama prije dva desetljeća, nije obvezan, nego se smatra smjernicom. Tako ne misli bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je tijekom svog mandata prijetio da će povući SAD iz tog saveza ako ga druge članice neće plaćati svoje troškove. Trump, vrlo vjerojatno republikanski kandidat za izbore u studenome ove godine, ponovno prijeti saveznicama.
Zaprijetio je da neće zaštititi te zemlje, koje on naziva “delikventima”, ako budu napadnute. Naprotiv, kazao je da će ohrabriti Rusiju “da im čini što god, dovraga, želi”.
Ipak, procjene američkih medija ipak pokazuju da sve države koje graniče s Ukrajinom i Rusijom i time su njezina potencijalna meta, izdvajaju više od traženih dva posto.
Najmanje izdvajaju Luksemburg (0,7), Belgija (1,1), Španjolska i Turska (1,3 posto).
/Desk/