U izvješću koje je u utorak objavila krovna udruga europskih biznismena u Kini stoji da će program “Made in China 2025.”, koji uključuje golemu državnu pomoć kineske Vlade za tamošnjih deset ključnih industrija, izbaciti iz tržišnog natjecanja sve ostale konkurente iz inozemstva i dovesti do stvaranja globalnih igrača koje subvencionira vlada i koji će biti nelojalna konkurencija. Doista, prema planu vlade, kineske tvrtke trebale bi osvojiti do 80 posto domaćeg tržišta u samo osam godina.
Strah američkih i europskih dužnosnika
“Kinezi su jasno dali do znanja da žele biti globalni šampion i pokušavaju izgraditi svoj udio u tržištu već sada”, rekao je Joerg Wuttke, predsjednik Gospodarske komore EU u Kini, koja je i napisala izvještaj. Plan je prilično jednostavan: pružit će velike kredite s niskim kamatama iz investicijskih fondova u državnom vlasništvu i razvojnih banaka; pomoć u kupnji stranih konkurenata, poticaje za istraživanje i razvoj, a sve s ciljem da Kina postane samodostatna u ciljanim industrijama.
Iako su europski i američki vladini dužnosnici izrazili skepsu u vezi s ovim planom, kineska vlada je u posljednjih nekoliko dana jasno dala do znanja da planira nastavak. “U potpunosti ćemo provesti naš plan za strateški razvoj industrija u nastajanju”, rekao je premijer Li Keqiang u svom godišnjem govoru pred Nacionalnim narodnim kongresom u nedjelju. “Mi ćemo ubrzati istraživanje i razvoj te komercijalizaciju novih materijala, umjetne inteligencije, integriranih sklopova, biofarmacije, 5G mobilne komunikacije i drugih tehnologija te razvoj industrijskih klastera u tim područjima.”
Ne žele uvoziti proizvode koje izrađuju
Osim sektora koje je gospodin Li naveo, u planu je i proizvodnja zrakoplova, robota, električnih automobila, željezničke opreme, brodova i poljoprivrednih strojeva. Kina se želi odviknuti od uvoza proizvoda koje izrađuju, primjerice, Boeing, Airbus, Genereal Electric, Siemens, Nissan, Renault, Samsung i Intel. Kinesku vladu već dulje vremena brine da je gospodarstvo zemlje još uvijek previše koncentrirano na jeftinu proizvodnju. Izrada i montaža komponenti za Appleov iPhone, primjerice, rade stotine tisuća radnika u Kini, a bolje plaćeni dio, dizajniranje i marketing, obavlja mnogo manji broj radnika u SAD-u.
Iako je veliki transfer tvorničke proizvodnje sa Zapada u Kinu stvorio desetke milijuna radnih mjesta, lideri se brinu da će mnogi visokoobrazovani mladi Kinezi odbijati tvornički posao zbog bolje plaćenih uredskih poslova. No, izvješće Gospodarske komore EU u Kini je opširno i kritički nastrojeno. Komora iz SAD-a u Washingtonu planira izdati slično izvješće sljedeći tjedan.
Analitičari podijeljeni
Kineska Komunistička partija dugo se oslanjala na petogodišnje planove u planiranju gospodarskog rasta. No Made in China 2025. ima šire ciljeve. “To je kao petogodišnji plan, ali ovaj put ne samo domaći, nego i međunarodni”, kaže Wuttke. Vrijeme je delikatno. Trump je u nekoliko navrata govorio o suočavanju Kine oko trgovinskih i valutnih pitanja.
Još ništa po tom pitanju nije napravio, no njegovi savjetnici razmatraju promjene porezne politike koje bi nametnule stopu od 20 posto na sav uvoz, iz Kine i iz drugih zemalja. Kineski najviši dužnosnici iz ministarstva trgovine održat će svoj godišnji medijski brifing u subotu i u njemu će vjerojatno iznijeti ciljeve trgovinske politike Kine za ovu godinu. Uz velike poticaje na domaćem tržištu, planiraju i velike akvizicije u inozemstvu.
Analitičari su po pitanju Made in China 2025, točnije koliko će kineski megalomanski plan biti učinkovit, podijeljeni. Ipak, u izvješću koje je u prosincu objavio njemački think thank Mercator institut za kineske studije, stoji kako bi kineske firme mogle u konačnici postati žestoka konkurencija na međunarodnom tržištu.
“Kineske high-tech investicije moraju se interpretirati kao građevni blokovi sveobuhvatnog političkog programa. Cilj su sistematske akvizicije vrhunskih tehnoloških tvrtki i generiranje tehnološkog transfera u ogromnim količinama. Dugoročno gledano, Kina želi preuzeti kontrolu nad najprofitabilnijim segmentima globalnog lanca opskrbe i proizvodne mreže”, stoji u Mercatorovom izvješću.
(Izvor: Telegram.hr)