Više desetaka mrtvih i stotine ranjenih – to je dosadašnja bilanca krvavih nemira u Kazahstanu. Predsjednik Tokajev je objavio da je situacija sada pod kontrolom. U međuvremenu su u zemlju stigle i strane mirovne snage.
Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev je naredio da snage sigurnosti u slučaju novih nemira smiju pucati na prosvjednike bez upozorenja. Tko se neće predati, bit će uništen, zaprijetio je u petak u govoru emitiranom na televiziji, prenosi Deutsche Welle.
„Lokalne vlasti imaju situaciju pod kontrolom”, objavio je Tokajev. „Ali teroristi još uvijek koriste oružje i oštećuju vlasništvo građana. Zato se antiteroristička akcija treba nastaviti, sve do potpune eliminacije militantnih osoba.”
Na ulicama Almatija, najvećega kazahstanskoga grada, očito su kontrolu preuzele snage sigurnosti. No jutros su se u blizini glavnog trga čuli pucnjevi. Ondje su se proteklih dana teško sukobili prosvjednici i snage sigurnosti.
Ministarstvo unutarnjih poslova je priopćilo da je „likvidirano 26 naoružanih kriminalaca”, a uhićeno više od 3.000 osoba. Ubijeno je 18 pripadnika policije i nacionalne garde.
U čitavoj je zemlji proglašeno izvanredno stanje do 19. siječnja.
Mirovne snage iz susjedstva
Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), na čijem čelu je Rusija, poslala je, na zahtjev Tokajeva, zajedničke mirovne snage u Kazahstan. Njihov je zadatak, kako je priopćeno, zaštita važnih državnih i vojnih objekata te pomoć kazahstanskim snagama u stabiliziranju situacije.
Među njima većinu čine pripadnici ruskih zračno-desantnih postrojbi. Oni bi, među ostalim, trebali pomoći zadržati kontrolu nad zračnom lukom u Almatiju koju su jedno vrijeme zaposjeli prosvjednici.
Istodobno je Aleksandar Gruško, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, izjavio kako je Rusija uvjerena da Kazahstan može i sam riješiti svoje probleme. Rusija i CSTO podržavaju državu članicu kao što to saveznici trebaju činiti, dodao je Gruško.
CSTO je izvijestio da je u Kazahstan poslao vojnike iz svih država članica saveza, a to su, pored Kazahstana i Rusije, Bjelorusija, Armenija, Kirgistan i Tadžikistan. Ta je organizacija nastala kao pandan NATO-u. Do sada se nije posebno iskazala djelotvornošću, pa je mnoge začudila brzina kojom je reagirala u slučaju Kazahstana.
Tu intervenciju pod zapovjedništvom Rusije podržala je i Kina. „Kina podržava sve napore u pomaganju vlastima Kazahstana da što je prije moguće okončaju kaos”, izjavio je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin u petak.
Siromaštvo u zemlji bogatoj naftom
Prosvjedi su izbili nakon što je vlada početkom godine znatno povećala cijene plinskog goriva. Nedugo nakon toga su uslijedili smjena cijele vlade i ukidanje odluke o poskupljenju. No to nije smirilo ljude. Mnogi optužuju vlasti i državnu elitu za nezakonito bogaćenje, dok većina od 19 milijuna stanovnika te države bogate naftom živi u siromaštvu.
Prosvjedi su počeli u zapadnom Kazahstanu, a zatim su se proširili cijelom zemljom. Skupovi su eskalirali u nerede, paljenje vladinih zgrada i pljačku, oružane napade na trgovine.
Budući da je od srijede blokiran Internet, teško je dobiti prave informacije o razmjerima nemira i nasilju. No to su najteži nemiri u Kazahstanu nakon raspada Sovjetskog saveza u prosincu 1991., kada je ova država proglasila svoju neovisnost.
Od tada je zemljom autoritarno vladao predsjednik Nursultan Nazarbajev. On je 2019. godine odstupio s dužnosti te predao vlast Tokajevu kojeg je sam izabrao za svog nasljednika. No 81-godišnji Nazarbajev i njegov klan još uvijek imaju ogroman utjecaj u politici i gospodarstvu.
Ključni kapital i investicije u energetskom sektoru te naftom bogate zemlje u rukama su Zapada (gotovo dvije trećine dobiti odlazi na Zapad), a u zemlji je prisutan i kineski kapital, piše DW.
/Republika/