Nizozemska vlada je priopćila u utorak da neće povući odluku o uvođenju policijskog sata u suzbijanju pandemije covida-19, unatoč neredima koji potresaju zemlju od njezina stupanja na snagu u subotu navečer.
– Ne možete kapitulirati pred ljudima koji razbijaju izloge trgovina”, rekao je ministar financija Wopke Hoekstra, prenosi nizozemska novinska agencija ANP. Ocijenio je da za nerede nisu krivi legitimni prosvjednici, nego “ološ”.
Nizozemska policija je u utorak izvijestila da je uhitila najmanje 184 osobe zbog sudjelovanja u nasilnim neredima koji traju već treću noć zaredom i najgori su u zadnjih četrdeset godina.
Najmanje je deset policajaca ozlijeđeno u najnovijim sukobima s izgrednicima koji su u ponedjeljak navečer pljačkali trgovine i palili automobile u više gradova diljem zemlje, pa tako u Rotterdamu, Amsterdamu i Den Haagu. Ulicama su letjeli molotvljevi kokteli, kamenje i petarde.
Policijski sat
I ministar pravosuđa Ferd Grapperhaus rekao je za ANP da vlada neće odustati od te mjere, ocijenivši da je policijski sat nužan u borbi s novim koronavirusom.
Neredi su počeli odmah nakon uvođenja policijskog sata, što je prva takva mjera u zemlji nakon Drugog svjetskog rata.
Većina stanovnika Nizozemske poštuje policijski sat tijekom kojega građani ne smiju izlaziti iz kuće od 21,00 do 4,30 sati, piše agencija France presse.
– Možemo potvrditi najmanje 184 uhićenja, rekao je za France Presse glasnogovornik policije Sherlo Esajas. Policija navodi da je u nedjelju uhitila 250 ljudi i da su moguća druga uhićenja.
Premijer Mark Rutte osudio je u ponedjeljak “kriminalno nasilje”, istaknuvši da je ono neprihvatljivo te da “99 posto Nizozemaca podupire restrikcije”.
Iako je očito da su nasilnici prevladali među prosvjednicima, razlozi žestokog bunta ipak nisu toliko banalni da bi ih se moglo pojednostaviti etiketiranjem svih koji su izašli na ulice.
Tko su prosvjednici?
Tako britanski Daily Telegraph piše da se radi o raznolikoj skupini u kojoj su ljudi koji niječu da korona uopće postoji, tu su i “redovni” politički prosvjednici te oportunisti koji naprosto traže bilo kakav sukob. Sve njih na ulice je izvukla odluka o policijskom satu koja je nakon gotovo godine dana života u nekom obliku lockdowna isisala i zadnju kap strpljenja kod nekih osoba.
Pritom se mora uzeti u obzir da Nizozemci imaju prilično libertarijanski pogled na slobodu, naglašava Matthew Rodger, analitičar za Nizozemsku iz The Economist Intelligence Unit.
– Neprijateljski stav prema lockdownu, naročito prema mjerama socijalnog distanciranja, mnogo je jači u Nizozemskoj nego u Britaniji ili Njemačkoj, kaže Rodger.
– U istraživanjima koja su provedena krajem studenog i početkom prosinca prošle godine, oko trećina Nizozemaca snažno se protivilo zatvaranju i policijskom satu, dok je u Velikoj Britaniji i Njemačkoj taj stav imalo između 15 i 20 posto ljudi. Nizozemci također stavljaju znatno veći naglasak na osobnu slobodu i slobodu izražavanja nego druge zemlje u Europi, što vjerojatno vuče porijeklo još od Reformacije, smatra Rodger.
Uzroci ovako burnih prosvjeda mogu se tražiti i u sve većim političkim podjelama u Nizozemskoj, u kojoj je u parlamentu 15 stranaka i u kojoj koalicija četiri stranke funkcionira kao tehnička vlada do izbora u ožujku.
Neke od oporbenih stranaka, poput radikalno desnog Foruma za demokraciju su izrazito protiv lockdowna, a neki analitičari boje se radikaliziranja društva po uzoru na SAD, u kojem su ljudi odcijepljeni od realnosti u konačnici provalili u Kongres.
Tri glavna protivnika
Profesor sociologije sa sveučilišta u Amsterdamu, Jan Willem Duyvendak, ovako je opisao stanje uma kod prosvjednika:
– Ljudi koji su se mobilizirali imaju tri glavna protivnika – mainstream medije, za koje zaista misle da šire laži, znanost i znanstvene činjenice te vlast, koja se personificira kroz policiju.
Danny de Vries, profesor antropologije sa Sveučilišta u Amsterdamu pak smatra da su okidač mlađim prosvjednicima i sve strže restrikcije kojima se vlast upliće u društveni život.
– Ovo je miks mlađih grupacija, s donekle različitim motivima, ali svi dijele isti stav prema vladi i naginju k desnom spektru političkog pola. Trenutno nemaju nikakav drugi “ispušni ventil” za svoje frustracije, poput nogometnih utakmica pa se rivalstvo prelilo na ovaj tip “natjecanja kroz vandalizam”.
Jedan od prosvjednika, Ab Gietelink, pak ističe teške ekonomske i sociološke posljedice lockdowna.
– Tisuće kompanija se zatvorilo, ljudi su ostali bez posla, djeca ne mogu ići u školu, brani se druženje, ne možete otići ni na utakmicu. Ljudi su protiv zatvaranja, a policijski sat bio je kap koja je prelila čašu.
(Izvor: HINA/Jutarnji list)