Europska unija treba ubrzati proces naoružavanja kako bi dostigla cilj koji je postavila za 2030. godinu, izjavila je u ponedjeljak visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.
Europa se mora brže i učinkovitije ponovno naoružati kako bi ostvarila cilj za 2030. godinu, rekla je Kallas na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a.
Europska unija donijela je plan za obrambenu pripravnost do 2030., koji predviđa ubrzavanje ulaganja u obranu u svim državama članicama i uklanjanje nedostataka u obrambenim kapacitetima.
Plan uključuje četiri vodeće inicijative: Europsku inicijativu za obranu od bespilotnih letjelica; jačanje nadzora na istočnim granicama; europski nebeski štit i europski svemirski štit.
Europi je potrebna odlučna promjena u opsegu i tempu ulaganja u obranu, razvoju sposobnosti, inovacijama i industrijskim kapacitetima, rekla je Kallas.
Jedna od tema ministarskog sastanka bila je daljnja vojna pomoć Ukrajini. Kallas je pozvala države članice koje u svojim zalihama imaju sustave protuzračne i proturaketne obrane Patriot da ih dostave Ukrajini, kojoj su sada prijeko potrebni, a one bi svoje zalihe mogle kasnije popuniti.
Proizvodnja Patriota zahtijeva vrijeme, a Ukrajini su ti sustavi potrebni odmah. Jedna je od opcija da države članice i partneri isporuče projektile iz vlastitih zaliha Ukrajini u zamjenu za kasniju isporuku koja će se financirati iz zajma za potporu Ukrajini, rekla je Kallas.
Države članice prošli su tjedan nakon više od tri godine deblokirale 6,6 milijardi eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći za Ukrajinu.
Ta sredstva bila su blokirana zbog veta bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana.
Europski instrument mirovne pomoći u početku je korišten za nadoknadu državama članicama koje su dostavljale Ukrajini oružje iz svojih zaliha. Od 6,6 milijardi eura, 4,7 milijardi eura bit će iskorišteno u tu svrhu. Neke države članice već su najavile namjeru da svoj udio uplate Ukrajini. Od tih 6,6 milijardi, jedna milijarda je namijenjena za zajedničku nabavu oružja za Ukrajinu, a preostalih 900 milijuna za Misiju EU-a za obuku ukrajinske vojske.
“Razgovarat ćemo o hibridnim napadima u EU-u i o široj strategiji odgovora na hibridne napade. Predložit ćemo i protokol za izvanredne situacije, odnosno za sve što je ispod praga oružane agresije te kako zajednički djelovati s Europskom komisijom, državama članicama i Europskom službom za vanjsko djelovanje. Usto, iznijet ćemo kojim se alatima možemo koristiti na različitim razinama”, izjavila je Kallas.
/Desk/