Dok europske demokracije raspravljaju o digitalnoj sigurnosti i sofisticiranim hakerskim napadima na izborne sustave, u Bosni i Hercegovini se politička moć i dalje osigurava puno bazičnijim, ali iznimno učinkovitijim metodama.
Izborni proces u našoj zemlji godinama funkcionira kao poligon za politički inženjering u kojem stvarni glasovi građana često predstavljaju tek početnu točku za postizanje željenog rezultata, piše Dnevni list.
Analiza domaćih i međunarodnih promatračkih misija pokazuje kako se manipulacije ne događaju u jednom trenutku, već kroz uigran, višeslojan sustav koji prati glasački listić od tiskare do konačnog brojanja. Čak što više, mnogi dužnosnici međunarodne zajednice, ali i domaći političari, u neslužbenim razgovorima tvrde kako su svi dosadašnji izbori u BiH bili ‘pokradeni’.
S druge strane, nikada nijedna ‘velika riba’ nije zbog toga odgovarala, što jasno govori o sprezi politike, kriminala i pravosuđa. Hoće li tako biti i ove godine?
Trgovina biračkim odborima: Temelj izborne prijevare
Ključna točka ranjivosti bosanskohercegovačkog izbornog sustava leži u ljudima koji njime upravljaju na terenu. Birački odbori, koji bi po zakonu trebali biti neutralna tijela sastavljena od predstavnika različitih političkih subjekata, u praksi postaju predmetom političke trgovine.
Male, fiktivne stranke ili neovisni kandidati, koji često postoje samo na papiru, registriraju se isključivo kako bi dobili mjesta u biračkim odborima. Ta mjesta potom prodaju ili ustupaju velikim, vladajućim strankama. Na taj način, jedna politička opcija može ostvariti potpunu kontrolu nad pojedinim biračkim mjestom. Kada svi članovi odbora pripadaju istom političkom taboru ili interesnoj skupini, vrata za sve ostale oblike manipulacija ostaju širom otvorena.
Od “bugarskog vlaka” do “pisanja olovkom”
Kada se uspostavi kontrola nad biračkim odborom, paleta manipulativnih tehnika postaje iznimno široka. Krenimo redom…
“Bugarski vlak”: Ova metoda podrazumijeva unošenje već popunjenog glasačkog listića na biračko mjesto. Birač dobiva popunjen listić, ubacuje ga u kutiju, a sa sobom iznosi prazan listić koji je dobio od odbora. Taj prazni listić se vani ponovo popunjava za istu stranku i predaje sljedećem plaćenom ili ucijenjenom biraču.
Dopisivanje preferencija: Tijekom procesa brojanja, članovi biračkog odbora mogu koristiti skrivene olovke (često skrivene u prstenju ili rukavima) kako bi dopisali preferencije određenim kandidatima unutar iste stranačke liste, čime se vještački mijenja unutarstranački poredak.
Pravljenje listića nevažećim: Ako na listiću stoji glas za oporbenu stranku, dovoljno je da član odbora neprimjetno dopiše još jedan znak ili križić. Prema zakonu, takav listić odmah postaje nevažeći, čime se izravno smanjuje rezultat političkih protivnika.
Glasanje u ime odsutnih: Korištenjem osobnih podataka građana koji žive u inozemstvu ili koji godinama ne izlaze na izbore, članovi odbora sami potpisuju ove osobe u izvode iz Središnjeg biračkog popisa i u njihovo ime ubacuju listiće u kutije, obično u kasnim večernjim satima pred zatvaranje birališta.
Zloupotreba tehnologije i glasanje putem pošte
Posebno sivo polje bh. izbora predstavlja glasanje putem pošte. Tijekom ranijih izbornih ciklusa zabilježeni su brojni dokumentirani slučajevi krađe identiteta, gdje su građani BiH, bez svog znanja, prijavljivani za glasanje iz država poput Srbije, Hrvatske ili Njemačke. Njihovi glasački paketi su presretani i popunjavani u koordiniranim centrima izvan granica BiH.
Uvođenje novih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i skenera za glasačke listiće, koje je djelomično testirano pod pritiskom međunarodne zajednice, ima za cilj smanjiti ljudski faktor. Međutim, političke elite pružaju snažan otpor potpunoj digitalizaciji sustava, pravdajući to visokim troškovima i navodnim tehničkim rizicima, dok stvarni razlog leži u gubitku kontrole nad procesom brojanja.
Sustavni pritisci i institucionalna inertnost
Pored tehničkih prijevara na sam dan izbora, manipulacija rezultatima počinje mjesecima ranije kroz takozvani institucionalni inženjering. To uključuje ucjene zaposlenih u javnom sektoru koji moraju donijeti popise s “sigurnim glasovima” članova obitelji, zloupotrebu javnih resursa u kampanji, te selektivno asfaltiranje lokalnih puteva i dodjelu jednokratnih socijalnih pomoći neposredno pred izbore.
Pravosudni sustav u Bosni i Hercegovini rijetko adekvatno procesuira ove slučajeve.
Većina izbornih prevara završi sa simboličnim novčanim kaznama za članove biračkih odbora, dok stvarni nalogodavci i političke stranke koje profitiraju od ukradenih mandata ostaju nedodirljivi. Dok god ključne poluge izbornog procesa budu u rukama onih koji u izbornom rezultatu vide pitanje političkog opstanka, a ne demokratske volje, izbori u Bosni i Hercegovini ostat će više igra kontrole i resursa, a manje festival demokracije.
Što donose nove tehnologije?
Predstojeći Opći izbori zakazani za 4. listopad ove godine označit će povijesnu prekretnicu za bosanskohercegovački izborni sustav. Nakon višegodišnjeg političkog otpora i uspješno provedenih pilot-projekata na lokalnim izborima, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) je započelo instalaciju opreme koja bi trebala eliminirati ljudski faktor iz najkritičnijih faza glasanja.
Ključne inovacije koje ove godine stižu na biračka mjesta uključuju uređaje za biometrijsku identifikaciju birača (putem otiska prsta) i optičke skenere glasačkih listića. Procedura je u teoriji jednostavna, ali za ovdašnje prilike revolucionarna.
Kraj glasanja u ime mrtvih: Birač se prvo identificira važećim dokumentom, a sustav putem otiska prsta provjerava bazu podataka. Tek nakon biometrijske potvrde uređaj tiska kontrolni listić (slip) na koji se birač potpisuje, što onemogućava glasanje s tuđim osobnim kartama.
Automatsko brojanje: Nakon popunjavanja listića iza paravana, birač ga sam ubacuje u optički skener. Uređaj automatski registrira glasove i elektronski prenosi rezultate direktno u bazu SIP-a, dok se listić ubacuje u glasačku kutiju. Ručno brojanje će i dalje postojati, ali isključivo kao kontrolni mehanizam.
Hoće li izbori konačno biti transparentniji?
Domaći i međunarodni stručnjaci za izborno pravo slažu se da uvođenje tehnologije predstavlja najveću reformu izbornog sustava u BiH od usvajanja krovnog zakona. Predstavnici koalicije za slobodne i poštene izbore ‘Pod lupom’ ističu da će biometrija i skeneri praktično “ubiti” tradicionalne metode prevare poput “bugarskog vlaka “, naknadnog dopisivanja preferencija i namjernog pravljenja listića nevažećim na kraju dana. Algoritam skenera ne može biti ucijenjen niti uplašen od strane lokalnih stranačkih moćnika. Međutim, stručnjaci pozivaju na umjereni optimizam i upozoravaju na tri ključna izazova.
Tehnička implementacija i sabotaže: Novi sistemi zahtijevaju visoku digitalnu pismenost članova biračkih odbora. Postoji opravdana bojazan da će u sredinama s izraženim izbornim inženjeringom dolaziti do “slučajnih” kvarova na uređajima, nestanaka struje ili blokada sustava, kako bi se proces vratio na tradicionalno, ručno brojanje.
Inertnost predizbornog inženjeringa: Tehnologija rješava problem manipulacije ‘na izborni dan’, ali je nemoćna pred pritiscima koji se događaju ‘prije’ otvaranja birališta. Ucjene radnim mjestima, kupovina glasova kešom i institucionalna prednost vladajućih elita ostaju izvan dometa optičkih skenera.
Politički otpor
Da tehnologija pogađa u samu srž manipulativnog sustava pokazuje i nervoza unutar pojedinih vladajućih struktura.
Politički narativi koji u osvit kampanje pokušavaju diskreditirati skenere – nazivajući ih izvorom “konfuzije” i optužujući SIP da kroz softver pokušava “propisati pobjednika” – jasno sugeriraju da se gubitak kontrole nad biračkim kutijama doživljava kao izravna prijetnja političkom opstanku.
U konačnici, stručna javnost ocjenjuje kako će izbori bez sumnje biti značajno transparentniji, a prostor za krađu sveden na povijesni minimum. Ipak, tehnologija je samo alat; stvarni test transparentnosti bit će sposobnost institucija da kazne svaki pokušaj sabotaže novih uređaja, piše Dnevni list.
/Desk/