Vijeće ministara Bosne i Hercegovine jučer je usvojilo Nacrt proračuna institucija BiH za 2023. godinu u iznosu od 1.315.000.400 KM. Kako je kazala predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ BiH), proračun je za 20 posto povećan u odnosu na prošlogodišnji, a istim se podrazumijeva “poboljšanju socijalnog i materijalnog statusa zaposlenih u institucijama BiH”.
-Između ostaloga, to uključuje povećanje osnovice sa 535 KM na 600 KM u sljedećih devet mjeseci te uvećanje regresa za godišnji odmor sa 300 KM na 450, kazala je Krišto.
I u tom “leži kvaka” – dok će zaposlenici u državnim institucijama s nižim koeficijentom te tako i nižom plaćom dobiti mizeriju od oko 70-ak KM, oni s višom plaćom dobiti će više od njihove osnovice, čak i do 700 KM. I ovo sve se odvija pod licemjernim opravdanjem za poboljšanje socijalnog i materijalnog statusa zaposlenih u državnim institucijama. Ovo više nije niti žalosno, a pogotovo nije smiješno – ovo je prvoklasna groteska, piše Dnevni list.
Nevjerojatna nerazmjernost
Ali, u ovoj groteski, bh donositelji odluka, političari, nisu prekršili niti jedan zakon. Poanta je u tome što oni samo slijede zakonske odredbe koje su na snazi, a koje su njihove kolege-političari prije ‘skrojili’ po vlastitoj slici i prilici.
A oni su ‘skrojeni’ tako da su njihova enormno visoka primanja potpuno zaštićena. Povećanjem osnovice javnosti se daje obmanjujuća slika brige za zaposlenike u državnim institucijama s najnižim primanjima (čistačice, vozače, domare…) kojima će se plaće povećati tek za oko 65 KM.
S druge strane, parlamentarcima i ministrima to je povećanje od 500 do 750 KM, plus dodatno povećanje od 150 KM za regres, što u konačnici iznosi povećanje i do 900 KM, pokazuje razmjere licemjerstva bh donositelja odluka. Gruba računica pokazuje kako će njihovo povećanje plaća biti skoro dvije najmanje osnovice plaće zaposlenika s najnižim primanjima ili što je nevjerojatna nerazmjernost.
Obračunavanje plaća zaposlenicima u institucijama BiH je vrlo jednostavno – osnovica se množi s koeficijentom, a što ovisi o dužnosti zaposlenika. Tako će najniži službenici imati koeficijent 2 koji se množi s osnovicom od 600 KM. S druge strane, koeficijent jednog parlamentarca, umjesto sadašnjeg 5,35 koeficijenta, bio bi 8,40 i on se također množi s osnovicom od 600 KM, što u konačnici iznosi 5.040 KM i – plaćom većom za više od 500 KM.
Još više povećanje koeficijenta bilo bi za one koji su angažirani u pojedinim povjerenstvima ili na rukovodećim položajima. Primjerice, članovi Predsjedništva imaju najviše koeficijente, 10, te bi njihove plaće sada iznosile 6.000 KM umjesto dosadašnjih 5.350 KM.
Međutim, nisu rijetki slučajevi da pojedini ministri ili parlamentarci uvelike premaše taj iznos upravo zbog imenovanja u brojnim povjerenstvima.
Na potezu parlamentarci
Objašnjenje ovog paradoksa je vrlo jednostavno – plaća svim zaposlenicima u državnim institucijama obračunava se na isti način – u obzir se uzima osnovica i množi koeficijentom. Kako sada stvari stoje, ovakva računica može biti izbjegnuta samo glasovima državnih parlamentaraca koji bi, putem amandmana, predložili povećanje osnovice samo za zaposlenike s najnižim koeficijentima ili izmjenu zakona na način da postoje dvije osnovice.
Na ovakav način, proračunske uštede bi bile više nego ogromne, a stvorio bi se i prostor za istinsku solidarnost i opredijeljenost ideji o poboljšanju socijalnog i materijalnog statusa zaposlenika državnih institucija s najnižim primanjima.
Nacrt proračuna institucija BiH za 2023. godinu ide pred državne parlamentarce. Javnost je, u svakom slučaju, prepoznala kako je tobožnja briga za ugrožene i izjave poput “moramo povećati sebi, kako bi povećali ugroženijima”, zapravo, čisti populizam i briga za vlastitu korist i još veća primanja, čiji iznosi u bh okolnostima, zvuče više nego besramno.
Sada su na potezu parlamentarci. Hoće li oni vratiti vjeru i tračak nade u bh političare?, postavlja pitanje Dnevni list.
/Desk/