Europska komisija povukla je jučer interni dokument o smjernicama prema kojima se predlaže da se izraz „božićni period“ zamijeni izrazom „praznični period“ i to nakon bunta konzervativaca i Vatikana koji su nazvali dokument “pokušajem da se ponište krišćanski korijeni Europe. Talijanski konzervativci bili su ogorčeni zbog dokumenta, tvrdeći između ostaloga da se njime „poništava Božić“.
Čak je i državni tajnik Vatikana kardinal Pietro Parolin interveniao sa neuobičajeno oštrom kritikom u videu objavljenom na portalu Vatican News.
Parolin je pohvalio napore da se iskorijeni diskriminacija u EU ali rekao da takve inicijative ne mogu uključivati „poništenje naših korijena, krišćansku dimenziju naše Europe, posebno kada je reč o krišćanskim festivalima“.
Namjera Europske komisije “na tehničkoj razini” da osoblje koje radi za tu instituciju pripremi za inkluzivnost, protiv predrasuda i stereotipa, otišla je u krivom smjeru i napravila veću štetu nego korist. Interne smjernice koje su poslane osoblju o korištenju raznih izraza u komunikaciji, a koje su procurile u javnosti, doista su sugerirale da se ne koristi općeniti pojam “božićni praznici” već više “praznici”.
uvropska komesarka za jednakost Helena Dalli rekla je da je tim “nacrtom dokumenta namjera bila istaknuti diverzitet Europe i pokazati inkluzivna priroda Europske komisije”. Ali u priopćenju je rekla da dokument nije ispunio standarde Komisije i nije uspio postignuti ono što je bilo namjeravano.
“Očito je potrebno još raditi na smjernicama”, rekla je ona i dodala da će revidirani dokument uzeti u obzir iznijete zamjerke.
Podsjetimo, Interne smjernice koje su poslane osoblju o korištenju raznih izraza u komunikaciji, a koje su procurile u javnosti, zaista su sugerirale ne upotrebljavanje uobičajenog izraza “božićni praznici” već više “praznici”.
Također se sugeriralo da se ne pretpostavi da su svi krišćani, pa i izbegavanje korištenja pojmova koje se jasno vežu uz određenu religiju, spol ili bračni status.
Europska komisija je priznala da su takve smjernice poslane, ali da je to bio tek “interni dokument pripremljen na tehničkoj razini s ciljem povećanja spoznaje o inkluzivnosti u komunikaciji”.
Christian Wigand, glasnogovornik Europske komisije, rekao je kako Komisija ne zabranjuje ili obeshrabruje korištenje izraza “Božić” već je “cilj bio samo dizanje svijesti da su svi ravnopravni”, što je bilo blijedo opravdanje.
Međutim, rekao je da je Komisija uvidjela da je taj dokument bio “loše promišljen”, da “nije u skladu sa standardima za koje se zalaže Europska unija, pa je zbog toga i povučen”.
Iako su smjernice poslane, u Komisiji tvrde da “politički vrh nije bio uključen u izradi takvih smjernica”.
Priznaju da se “možda otišlo predaleko jer se u pokušaju da budu uključivi prema svima, bili isključivi prema većini”, jer se oko dvije trećine građana Europske unije izjašnjavaju kao krišćani, najviše katolici, a potom i protestanti i pravoslavci. Oko 30% ih se izjasnilo da ne pripadaju niti jednoj religiji, piše Jutarnji list.
Pitanje korištenja izraza i vjerskih tradicija iz prošlosti sve češće izazivaju kontroverze. U Belgiji, državi koja ima snažnu katoličku tradiciju, ali prilično sekularno društvo, ukrašavanje gradova za božićne blagdane najčešće se naziva Zimske radosti ili, rjeđe, Božićni sajam.
O tome ne postoji nikakva politička odluka, a gradovi kažu da je riječ o dvije različite stvari: na Božićnom sajmu prodaju se stvari, a Zimske radosti su zabavni parkovi za djecu, poput klizališta. No, svake godine desno orjentirani političari i ove primjere spominju kao “ludilo političke korektnosti”.
U Nizozemskoj i Belgiji za djecu je posebno važan praznik Sveti Nikola, ali je jedan od likova iz folklora i Crni Pit ili Crni Petar. Već godinama se vodi žestoka rasprava je li predstavljanje Crnog Pita rasističko jer ga uglavnom glume bijeli glumci s našminkanim licima, a i prije nekim interpretacijama on je bio rob iz Etiopije.
Institucije Europske unije imaju razne smjernice za korištenje i drugih pojmova. Ponekad se radi i o spominjanju imena država. Velike su komplikacije bile oko Makedonije koja se sada zove Severna Makedonija, a prije se u EU nazivala Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija.
Postoje i smjernice kako poredati države članice, prema prvom slovu, ali u kojem jeziku? Ponekada se koristi engleski, ali kako su svi službeni jezici zemalja članica i službeni jezici EU, onda se koristi prvo slovo naziva države na materinjem jeziku. Zato je, primjerice, Hrvatska s “H” ispred Španjolske koja na tom jeziku počinje sa slovom “E”.
Ipak, u Europskoj komisiji priznaju da su ovim smjernicama nespretno i nepotrebno sada dali materijal euroskepticima.