Još jedna presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu dolazi u BiH. To je samo još jedna u nizu sličnih presuda koja utvrđuje diskriminaciju, ali i da entiteti ne mogu biti izborne jedinice za Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda te da cijela BiH treba biti izborna jedinica, a predlaže se ukidanje Doma naroda u BiH, kao i belgijski model izbora. Ova presuda je vrlo slična presudi po apelaciji bivšeg potpredsjednika FBiH, pokojnog Svetozara Pudarića.
Apelacija Komšićevog savjetnika
Kako piše Istraga.ba, po apelaciji Slavena Kovačevića, Europski sud za ljudska prava u Strasoburgu donio je presudu kojom je utvrdio da su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena, a zbog toga što nije u mogućnosti glasati za kandidate koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u određenom entitetu.
Slaven Kovačević, sada savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića obratio se Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Srbin iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, niti, kao Srbin iz FBiH, ne može biti izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Sud je utvrdio da je sadašnji politički sustav BiH etničku zastupljenost učinio važnijom od političkih, ekonomsko-socijalnih i drugih pitanja, te je pojačao etničke podjele u državi i potkopao demokratski karakter izbora, te da su “konstitutivni narodi privilegirani”.
Europski sud za ljudska prava je utvrdio da je kombinacija teritorijalnih i etničkih zahtjeva predstavljala diskriminatorno postupanje u suprotnosti s člankom 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, smatrao je da isto vrijedi i za pravo glasa na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Ukratko, Sud zaključuje da su izbori u BiH – nedemokratski.
Posebnu pozornost Sud je, kako piše Istraga, posvetio i nadležnostima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Sudci konstatira da bi postojanje Doma naroda PS BiH bilo prihvatljivo ako bi se ovlasti Doma naroda ograničile na precizno definiran vitalni nacionalni interes kontitutivnih naroda, a ne na odobravanje svih zakona. Sud u presudi predlaže nekoliko rješenja za Dom naroda.
Prvo rješenje je – reduciranje ovlasti Doma naroda. Drugo moguće rješenje je – ukidanje Doma naroda i etničke interese štiti u okviru Zastupničkog doma. Treće rješenje – zadržati Dom naroda u sadašnjoj formi uz omogućavanje učešća u njegovom radu svim građanina.
Sud, dalje, navodi da predstavnici naroda u Domu naroda moraju predstavljati pripadnike tog naroda iz cijele teritorije države, a ne samo njenih pojedinih dijelova.
Predlaže se i belgijski model prema kojem bi građani prvo birali, pa bi tek onda izabrani zastupnici odlučivali u kojem klubu naroda bi participirali. Etničko, navodi Sud u Strasbourgu, ne može i ne smije prevladati političko predstavljanje. Ono mora biti sekundarno, piše Istraga.ba.
Što kaže Ustav
Inače, ovo je još jedna u nizu presuda Eurospkog suda za ljudska prava, a koje se još uvijek ne poštuju i nisu primjenjene u bh zakonodavstvu. Presuda je vrlo slična onoj pokojnog potpredsjednika FBiH Svetozara Pudarića (SDP) iz kraja 2020., koju, na žalost, nije dočekao jer je u ožujku te godine preminuo.
Naime, sud je utvrdio da je BiH diskriminirala Svetozara Pudarića u svezi s pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda s teritorije Federacije BiH. Podsjetimo, on se kandidirao na općim izborima 2018. za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, ali je njegovu je kandidaturu odbilo Središnje izborno povjerenstvo BiH jer se kao Srbin s mjestom boravka u Federaciji BiH ne može kandidirati na tu poziciju, na koju se može kandidirati samo onaj tko ima mjesto boravka u Republici Srpskoj.
Ovime, zapravo, Europski sud za ljudska prava još jednom odlučio kako je Ustav BiH, koji je i sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatijeg pod nazivom Daytonski mirovni sporazum, diskriminatoran.
Podsjetimo tako na presude ‘Sejdić-Fin’, ‘Zornić’, ‘Pilav’, ‘Šlaku’, ‘Pudarić’, koje su obvezale državu BiH na usklađivanje pravnog sustava, odnosno, uklanjanje ustavnih zapreke za uspostavljanje izbornog sustava bez etničke diskriminacije. I svaka od njih nosila je poruku nedemokratskioh izbora.
Ustav BiH, u članku V kaže: “Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.
Već sada se mogu čuti komentari kako je ovo “Komšićev plan za izbor srpskog člana Predsjedništva” zbog apsolutne brojčane dominacije bošnjačkog stanovništva u BiH, a koju je upravo Komšić, kao Hrvat iz FBiH iskoristivši glasove Bošnjaka za četiri mandata u Predsjedništvu BiH, ali i jer je apelaciju sudu u Strasbourgu uputio njegov savjetnik Slaven Kovačević. Činjenica je da Komšić nije prekršio Ustav, ali vještom manipulacijom iskoristio je tu mogućnost i značajno doprinio permanentnoj političkoj krizi u BiH.
S druge strane, iako Komšić u Predsjedništvu sjedi već četvrti mandat, nitko od hrvatskih predstavnika nije se “sjetio” uputiti apelaciju Europskom sudu za ljudska prava. Također, činjenica je da su očito diskriminirani svi Srbi u FBiH, kao i svi Hrvati i Bošnjaci u RS-u, i to upravo iz istih razloga, što vodi zaključku – dubiozi demokracije.
/Desk/