Britansko-švedska AstraZeneca primila je više od milijardu dolara u sklopu akcije “Warp Speed” američkog predsjednika Donalda Trumpa za cjepivo koje razvija sa sveučilištem Oxford.
AstraZeneca očekuje da će imati prve doze cjepiva u rujnu, čime je postavila najambiciozniji rok od svih farmaceuta, a to je bilo dovoljno da, unatoč činjenici što je testiranje tek u kliničkoj fazi i nema jamstava za uspjeh, privuče pažnju američkih financijera.
AstraZeneca nije jedina kompanija koja je dobila golema sredstva od SAD-a.
Partnerstva
Američka agencija za razvoj biomedicine BARDA nešto ranije je dala nekoliko stotina milijuna dolara francuskom Sanofiju čija je Uprava prvo objavila da će SAD imati prvenstvo kod isporuke cjepiva da bi se nakon vala kritika ispravila i rekla da će biti jednako dostupno svima. Slična partnerstva američka je vlada sklopila i s Johnson&Johnsonom, dajući im milijardu dolara, i kompanijom Moderna, kojoj je dala pola milijarde.
No, u razvoj tih i drugih cjepiva uključile su se financiranjem i druge vlade i organizacije poput Gavija, udruženja za cijepljenje čiji je vlasnik Zaklada Billa i Melinde Gates. AstraZeneca surađuje s Gavijem i još nekoliko vlada da bi, kako je rekla, osigurala poštenu raspodjelu cjepiva jednom kad bude razvijeno te kako nitko ne bi imao nepravednu prednost u restartanju ekonomije i spašavanju ljudskih života. I francuski Sanofi objavio je kako iz istog razloga vodi razgovore o kupnji prvih zaliha s europskim vladama.
Kompanija AstraZeneca objavila je da će američku donaciju koristiti za posljednju fazu kliničkog ispitivanja s 30.000 sudionika te za testiranja na djeci. Nije jedina koja se nada proizvodnji doza do kraja ove godine. I američki gigant Pfizer, koji je u proizvodnju cjepiva uložio milijardu dolara te sklopio partnerstvo s njemačkom biotehnološkom kompanijom BioNTech, najavio je kako se nada cjepivu do kraja godine. Ostali su uglavnom nešto oprezniji i nadaju se proboju do kraja 2021., što je u skladu s procjenama stručnjaka da je potrebno od 12 do 18 mjeseci za razvoj uspješnog i sigurnog cjepiva.
Tako se koronakriza, usprkos privremenom rušenju farmaceutskih prihoda početkom godine, pokazala kao potencijalni zlatni rudnik za kompanije poput AstraZenece. Vrijednost dionica pojedinih farmaceuta skače i pada kako se mijenjaju informacije o rezultatima testiranja njihovih cjepiva, no ova je godina za većinu “Big Pharme” zasad vrlo uspješna. I ne samo zbog milijardi ulivenih u eksperimentalne lijekove i cjepiva. AstraZeneca uspela se čak na tron ljestvice FTSE 100 te je, prešišavši naftni Royal Dutch Shell, postala najvrednija kompanija po tržišnoj kapitalizaciji u Britaniji.
Burze
Veliki potres na svjetskim burzama potvrdio je da su se i dosad izuzetno uspješne farmaceutske kompanije pokazale kao jedne od najotpornijih u vrijeme krize. Naime, jasno je koliko je zdravstveni sektor važan segment jer čak i u vrijeme najteže krize za zdravlje i život novca se uvijek nađe.
Bježeći od nestabilnosti drugih sektora, investitori su uložili u sigurnost pa je AstraZeneca povećala vrijednost dionice od početka ove godine za 15 posto, dok je Royal Dutch Shell zbog usporavanja gospodarstva u istom razdoblju pao za 46 posto. Osim toga, može se očekivati da će farmaceuti profitirati od pandemije nakon pronalaska cjepiva. Pitanje je samo tko će biti prvi.
Kako bi povećale svoje šanse, mnoge kompanije, sveučilišta i laboratoriji surađuju u dosad još neviđenoj mjeri. Dvije najveće farmaceutske kompanije za proizvodnju cjepiva na svijetu, francuski Sanofi i britanski GalaxoSmithKline, objavili su da će udružiti snage, što je vrlo rijedak slučaj u farmaciji. No, to je nužno ako se želi proizvesti cjepivo u rekordnom roku, objavile su kompanije.