Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu
    • Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela
    • Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka
    • Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti
    • Papa Lav poduzima prvi korak u vezi spolnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi
    • Porezi na električnu energiju su preveliki
    • Preminuo poznati glumac iz hit serije ‘Reži me‘. Javnost nije znala da se borio s teškom bolešću
    • Tisuće ljudi na ispraćaju nogometaša Dioga Jote i njegovog mlađeg brata Andréa Silve
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Ekonomija

    Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka

    republikaBy republika05.07.2025No Comments2 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Hakeri su u sustavu bili nešto manje od tri sata, a šteta koja je nastala iznosi više od 140 milijuna dolara.

    Koliko god bankarski sustav ulagao u kibernetičku sigurnost, uvijek postoji neka slaba točka zbog koje svi ostali načini zaštite padaju u vodu. To su na vlastitom primjeru osjetile banke u Brazilu nakon što je otkriveno da su hakeri ukrali otprilike 800 milijuna brazilskih reala (oko 140 miliijuna dolara).

    Iako se radi o vjerojatno najvećoj digitalnoj pljački u povijesti, način na koji je provedena ono je što posebno privlači pozornost.

    Naime, hakeri su zaposleniku tehnološke tvrtke C&M Software, koja povezuje manje banke i fintech tvrtke s infrastrukturom brazilske središnje banke, platili samo 15 tisuća reala (2760 dolara) kako bi dobili njegove korporativne vjerodajnice.

    To je rezultiralo neovlaštenim pristupom računima banaka i potpunim pražnjenjem sredstava u manje od tri sata.

    Brazilska policija, koja istražuje cijeli slučaj, objavila je kako je prijevara započela još u ožujku, kad su kibernetički kriminalci pristupili IT operateru iz C&M Softwera i ponudili mu 5000 reala za njegove sistemske vjerodajnice. Nakon toga dali su mu još 10 tisuća reala kako bi im pomogao u izradi softvera za provalu.

    Napadači su, nakon što su dobili pristup sustavu, izdavali lažne naloge za prijenos novca, predstavljajući se kao oštećene banke. Čim su se dokopali novca, započela je misija njegovog pretvaranja u različitie kriptovalute diljem latinske amerike. Analiza je pokazala kako je najmanje 30 do 40 milijuna dolara prebačeno u bitcoin, etherum i tether, prije nego što je upad u sustav primijećen.

    Istražitelji sad istražuju je li napad povezan sa sofisticiranim brazilskim mrežama kibernetičkog kriminala, koje se često koordiniraju putem Telegram i WhatsApp kanala.

    Središnja banka Brazila potvrdila je da je uspjela povratiti dio ukradenih sredstava, ali i da su napori povrata i dalje ograničeni za transfere na neregulirane burze kriptovaluta.

    Izvor: Decrypt.com

    hakeri kradja
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Nizozemski trgovački lanac Action je kralj niskih cijena u Europi

    30.06.2025

    Rješenje za veliki problem digitalnog doba: Ljudi će svoj izgled i glas moći zaštititi autorskim pravima

    29.06.2025

    EU uskoro uvodi novo pravilo, sad ćete moći popraviti mobitele, bijelu tehniku…

    29.06.2025

    Comments are closed.

    Najnovije

    Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu

    Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela

    Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka

    Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti

    Papa Lav poduzima prvi korak u vezi spolnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi

    Kolumne

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.