Izgradnjom hidroenergetskog sustava u slivu rijeke Trebišnjice močvarni ekosustav Hutova blata doživio je dramatične promjene. Smanjen doticaj voda uzrokovao je zarastanje močvarnih staništa i uzdizanje dna Deranskog jezera, što je dovelo do smanjena populacija ptica i riba ovom jedinom preostalom prirodnom močvarnom području u delti Neretve.
„Izgradnjom hidroelektrana u slivu Trebišnjice područje Deranskog jezera izgubilo je oko 50% ukupnog doticaja voda. Nedostatak voda u ljetnim mjesecima ubrzao je procese zarastanja čijeg posljedica je uzdizanje dna Deranskog jezera čak do jednog metra u prethodnih 35 godina“, rekao je Nikola Zovko, direktor J.P. Park prirode Hutovo blato.
Smanjen doticaj vode ima ozbiljne utjecaje na prirodu Hutovog blata. Broj ukupno registriranih ptica je u desetljećima od izgradnje hidroenergetskog sistema pao za 31%, smanjuje se broj endemskih vrsta ribe, a zbog nedostatka vode ugrožene su i brojne endemične biljne vrste.
„Ako se ne poduzmu žurne mjere u cilju revitalizacije Deranskog područja, možemo očekivati da močvarni ekosustav u potpunosti nestane u narednih 35 godina. Danas smo predstavili potrebne mjere i aktivnosti, kako bi spriječili daljnje promjene ekosustava i zaustavili gubitak biološke raznolikosti u Parku prirode Hutovo blato“, rekao je Zoran Mateljak iz WWF.
„Akcijski plan revitalizacije staništa Hutovog blata“ oslikava današnje stanje močvara Hutovog blata gdje se jasno vidi da je došlo do degradacije staništa u posljednjih 35 godina, odnosno od izgradnje hidroelektrane Čapljina i hidroenergetskih objekata u slivu rijeke Trebišnjice čime je narušen vodni režim i više nema dovoljnih količina svježe vode iz izvora.
„Ne može se očekivati da će biti u mogućnosti vratiti u cijelosti Hutovom blatu oduzete vode, stoga je potrebno provoditi aktivnosti koje je voda stoljećima radila besplatno. Ove aktivnosti su pročišćavanje izvorišnih zona, održavanje protočnosti kanala i jaruga, odmuljivanje i slično“, dodao je Mateljak.
WWF upozorava da je u cilju obnove vodnog režima Hutova blata, potrebno obaviti određena prethodna istraživanja, studije izvodljivosti i uspostaviti pouzdan monitoring kvantiteta i kvaliteta voda. Obnova ribljeg fonda treba ići u smjeru zaštite i očuvanje endemskih vrsta na Deranskom području ali i održive gospodarske djelatnosti na Svitavskom području. Obnova ptičje populacije se temelji na uspostavi monitoringa, osiguranje hrane i povratak važnih, ugroženih, zaštićenih, rijetkih i nestalih vrsta.
Cilj je akcijskog plana da se uputi jasan poziv prema elektroprivredama; prije svega Elektroprivredi HZ HB, Elektroprivredi RS-a, te Elektroprivredi Republike Hrvatske, koja isto tako uzima značaje količine vode koja ide prema Dubrovniku, a ne završavaju u Hutovom blatu, da pokažu dobru volju i pomognu Hutovom blatu da bi se končano zaustavila ova negativna tendencija i počela revitalizacija ekosustava Hutovog blata.
„Daljnjim uzimanjem voda iz sliva rijeke Bregave, odnosno preusmjeravanjem voda Dabarskog polja za potrebe projekta Gornji Horizonti, Hutovo blato bi izgubilo kompletan ostatak voda“, upozorio je Zoran Mateljak iz WWF.
„Najviše su ugrožene endemske vrste riba, koje pomalo gube izvorišta, a značajno je opala i populacija ptica, posebno onih koje su na crvenoj listi (patka njorka, mali vranac, labud). Prema zadnjem istraživanju od 253 vrste ptica koje su evidentirane u Hutovom blatu prije izgradnje hidroelektrane, utvrđeno je postojanje 163, što znači da na to područje ne dolazi više oko 80 vrsta ptica. Također, značajno je smanjen i broj riba, samo jegulja manje je za oko 80 posto“, dodao je Zovko.
Isto tako ugrožene su brojne autohtone vrste ptica i svakako močvarna vegetacija koja naravno ne može bez vode. /republikainfo.com/