U svijetu milijun ljudi treba transplantaciju, a oko 300 ih na dan umre ne dočekavši je. Prema Interpolu u kriminal je uključen i medicinski sektor, piše u subotu zagrebački Večernji list, a prenosi HINA.
Složio bih se da je, ako se nešto dogodilo, to doista strašno, ali u ovom trenutku ne postoji sumnja u trgovinu organima, izjavio je u srijedu ministar zdravstva komentirajući prvi slučaj sumnje na prodaju organa u Hrvatskoj.
I dok je zdravstvena inspekcija slučaj dviju neetičnih transplantacija obavljenih 2019. na Rebru prijavila DORH-u, a inače vrlo suzdržana Liječnička komora potvrdila da je nedvojbeno riječ o kršenju etičkog kodeksa, ministrove izjave u srijedu kao da su imale cilj “smanjiti doživljaj”, odnosno sugerirati da je riječ o nekim tehničkim nedostacima, a nipošto o kriminalu u čudnoj priči o siromašnim davateljima bubrega i bogatim primateljima koja se odvijala u KBC-u Zagreb. Koja je tim čudnija jer se dogodila nakon što su u KB-u Merkur odbili provesti iste te transplantacije jer je “primatelj organa bio elitnog društvenog statusa, a darivatelj organa socijalni slučaj”.
Ne pomaže ni to što nacionalna koordinatorica za transplantacije pri Ministarstvu zdravstva nema ovlasti govoriti, iako je područje kojim se godinama bavi ovih dana vruća tema nakon otkrića Una TV-a o sumnjivim transplantacijama u središnjoj hrvatskoj bolnici. Uostalom, DORH i dalje provodi izvide pa prije Državnog odvjetništva nitko i ne može reći postoje li sumnje i kakve.
Niz liječnika odbio je govoriti o ovoj temi. Transplantirani pacijenti s kojima smo razgovarali imaju samo riječi hvale za liječnike koji rade na transplantacijama i ne vjeruju da se tu moglo dogoditi išta neetično.
Prema podacima Eurotransplanta, u siječnju ove godine 322 bolesnika u Hrvatskoj bila su na listi čekanja za transplantaciju organa, a 2021. od preminulih je donatora transplantiran 281 organ.
Prema nekim podacima, ilegalna preprodaja organa čini od pet do deset posto svih transplantacija bubrega diljem svijeta, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se svake godine obavi 10.000 operacija organima s crnog tržišta. Kao mjesta najrasprostranjenije prodaje, ali i krađe organa siromašnih spominju se Indija, Pakistan, Latinska Amerika, istočna Europa…
Europol je i nedavno upozorio da humanitarne krize i migracije, poput najnovije izazvane ratom u Ukrajini, predstavljaju plodno tlo za kriminalne organizacije koje se bave trafikingom, a trgovina organima jedan je od oblika trafikinga. Interpolovo izvješće iz rujna prošle godine upućuje na to da je trgovina organima, raširena diljem svijeta, posebno zabrinjavajuća u sjevernoj i zapadnoj Africi, gdje su siromašne zajednice i raseljeno stanovništvo izloženi većem izrabljivanju, a u tom se kontekstu spominje i tzv. transplantacijski turizam, piše novinarka Večernjeg lista Romana Barišić.
/desk/