Izetbegović je za Vijesti.ba prokomentirao i unutarstranačke nominacije koje će odlučiti kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH na izborima u listopadu, te informacije koje govore o najvećem broju kandidatura za Denisa Zvizdića i Sebiju Izetbegović, njegovu suprugu.
Razgovarao: Sedin Ćenan/Vijesti.ba
– Kako tumačite posjetu i poruke koje je u Bosni i Hercegovini ostavila ruska dužnosnica Valentina Matviyenko, i one iz Sarajeva o prenošenju vlasti na entitete, ukidanju OHR-a i građanskom ratu, ali i one iz Banja Luke gdje je dočekana bez državnih obilježja?
IZETBEGOVIĆ: Kako drukčije nego kao izravno miješanje u unutarnje odnose u BiH. Netko je namjerno pogrešno informirao i pripremio nastup gospođe Matviyenko na način da je ona izgovorila par potpuno neutemeljenih tvrdnji i ideja. U BiH nije bilo građanskog rata, relevantne rezolucije organizacije Ujedninjenih nacija i presude međunarodnih sudova su nedvosmisleno potvrdile da se radilo o agresiji susjednih zemalja i udruženim zločinačkim pothvatima koji su sezali do Miloševića i Tuđmana.
Prenošenje vlasti na entitete je nejasna ideja koja nema nikakvog utemeljenja u Daytonskom mirovnom sporazumu, pa je time, dakle, antidejtonska. Rusija je jedna od potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma i ne bi smjela iznositi stavove protivne tom sporazumu. Slična stvar je i s ukidanjem OHR. Ured Visokog predstavnika je integralni dio ovog mirovnog sporazuma, i dok se u cjelosti ne ispune uvjeti PIC-a poznati kao «5+2», odnosno u potpunosti ne stabilizira mir u Bosni i Hercegovini, ne može doći do zatvaranja OHR.
– Istupate li Vi samostalno, kako to kaže Dragan Čović? Rekao je to odgovarajući na Vašu izjavu da se on ispričao ruskoj zvaničnici i naveo kako Vaša izjave nemaju veze sa stvarnošću. Kako odgovarate?
IZETBEGOVIĆ: Gospodin Čović je javna osoba i njegove izjave pripadaju javnosti. I treba se čuditi i ljutizi kada ono što izgovori pred desetinama svjedoka bude preneseno u javnost. Prije par mjeseci u Bruxellesu, na sastanku s predsjednikom EPP Josephom Daulom je iznio začuđujuću tvrdnju da «jačanje građanske države u BiH vodi stvaranju islamske države», a pred Matviyenko je zauzeo stav da se OHR treba ugasiti, a strane sudce iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ukloniti.
Nejasno mi je zašto Čović ne stoji čvrsto iza svojih stavova ma kakvi oni bili, zašto reterira, zašto misli da mi imamo obvezu sačuvati u tajnosti ono što on izgovori pred utjecajnim svjetskim dužnosnicima i što se može odraziti na budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana? Kada je u pitanju gradnja Pelješkog mosta stao je uz Hrvatsku, kada je u pitanju odnos BiH prema Kosovu stao je uz Srbiju, kada je odnos prema OHR u pitanju stao uz Dodika i Rusiju i uputio ispriku Metviyenko zbog reakcija «pojedinaca i nekih stranaka» itd. To su činjenice i one, nažalost, itekako imaju veze sa stvarnošću.
– Reakcije na vaše izjave, i u BiH i u susjednim zemljama su očigledno predimenzionirane. U Beogradu je organizirano hitno zasjedanje Vijeća za nacionalnu sigurnost nakon Vašeg intervjua za Deutsche Welle, a u BiH su srpski i hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu parlamentarne skupštine BiH pokušali održati sjednicu povodom Vaših izjava o jačanju namjenske proizvodnje koje su tretirali kao „ratnohuškačku retoriku“?
IZETBEGOVIĆ: Ništa se ne događa slučajno, pa ni pretjerane reakcije na moje izjave. Susjedne države, unatoč bitnijim prioritetima, stotine milijuna eura troše na nabavku zrakoplova, raketnih sustava, naoružavanje. U RS se policija naoružava jurišnim puškama uz svakodnevne verbalne provokacije spram cjelovitosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Ali, galama se diže oko mojih izjava da ćemo braniti teritorijalni integritet zemlje i jačati namjensku indistriju. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine prijeti da će braniti zemlju, jačati obrambene kapacitete, vršiti ustavnu obavezu?! Nevjerovatna zamjena teza! Cilj je očigledno ušutkati patriotske snage u Bosni i Hercegovini, naročito Bošnjake, a u isto vrijeme učiniti normalnim i legitimnim glasove koji zagovaraju teritorijalne i institucionalne podjele, odvajanja entiteta, paternalizam susjeda.
– Sve češće se čuju tvrdnje, i od hrvatskih i od srpskih političara, da se Bošnjaci u BiH ponašaju kao što su se ponašali Srbi u bivšoj Jugoslaviji. Da prave iste pogreške pokušavajući drugima nametnuti stavove i da dominiraju. Koliko ima istine u ovakvim tvrdnjama?
IZETBEGOVIĆ: Naravno da nema nikakve istine u tome, ali ima tendencije da se Bošnjaci optuže i stigmatiziraju. Da se u slučaju izmijenjenih okolnosti i odnosa snaga nepovoljnih za Bosnu i Hercegovinu pripremi atmosfera u kojoj se “ne može više trpiti diktat bošnjačke strane”. Nikakvih argumenata za ovakve tvrdnje zapravo nema.
– Bošnjaci su, od Daytonskog sporazuma pa preko niza rješenja koja su bila na njihov račun, plaćali „cijenu Bosne“. Ima li prostora za dodatne koncesije od strane bošnjačke politike, kako bi se sačuvala stabilnost BiH?
IZETBEGOVIĆ: Bošnjaci u Bosni i Hercegovini čine polovicu stanovništva, ali su u vlasti na državnoj razini svedeni na trećinu. U Federaciji Bosne i Hercegovine čine tri četvrtine stanovništva, ali u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine imaju samo polovicu ministara. Bošnjaci su na svaki način već odavno platili “cijenu Bosne”, i dalje se nema kuda.
– Koliki je zaista ruski utjecaj u regiji, pa i u BIH, i trebamo li biti zabrinuti?
IZETBEGOVIĆ: Ruski utjecaj je rastući i mi trebamo više raditi s Rusijom, ne prepuštati stvari jednostranim tumačenjima i utjecajima lidera iz Republike Srpske. Već se poduzimaju neki koraci u tom smjeru. Rusija je zainteresirana za utjecaj na Balkanu, ali tvrde da je to utjecaj koji znači trgovinu, komunikaciju, obostranu korist, dakle mir. Vjerojatno im imponira prorusko ponašanje Milorada Dodika, skloniji su Srbima nego ostalim narodima u Bosni i Hercegovini. Nikome, pa ni Rusiji, interes ne bi trebao biti destabilizacija koja bi mogla regiju odvesti u nepredvidivom smjeru.
Crvena linija za Ruse je, očito, ulazak u NATO savez zemalja u kojima je većina stanovništva pravoslavna. Otpor ulasku Crne Gore u NATO je bio dramatičan. Interes Rusije da bude protiv ulaska nekih zemalja u NATO može se razumjeti, ali se isto tako mora razumjeti i interes Bosne i Hercegovine i to da je oko 70 posto stanovništva za ulazak u NATO.
– Koliko bi nam u cijeloj ovoj situaciji, pričama o nestabilnoj državi kroz žestoke kampanje, pomogla aktivacija MAP-a?
IZETBEGOVIĆ: Mi se moramo kretati naprijed kada je u pitanju članstvo u EU i NATO. To nosi rizike, ali su daleko veći rizici odustajanja i predomišljanja. Ranije su donesene sve relevantne odluke i zakoni na državnom nivou u tom smislu, a zatim su se neki političari u RS-u, koji su zdušno podržavali NATO proces, predomislili i počeli da opstruiraju napredak sa entitetskog nivoa, koji je nenadležan za ta pitanja. Za aktivaciju MAP imamo konsenzus na državnom nivou koji uključuje i srpske predstavnike, i taj korak treba učiniti. Iz razgovora koje sam vodio nedavno u sjedištu NATO-a u Briselu sa generalnim sekretarom Stoltenbergom i ambasadorima pet najuticajnih zemalja članica Saveza, rekao bih da je aktivacija pred nama.
– Kako ste vidjeli raspravu u američkom Kongresu po pitanju situacije u BIH, je li to naznaka nekog jačeg angažmana na ovim prostorima?
IZETBEGOVIĆ: Vjerujem da jest. Suviše je investirano u mir na Balkanu, a SAD su uradile “lavovski dio”, da bi se dopustio novi konflikt radi neaktivnosti i indolencije.
– U Sarajevu je prošli tjedan boravio i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, je li napredak ka EU usporen?
IZETBEGOVIĆ: Naravno da jest. Ali treba kazati i da je napredak ostvaren. U našim okolnostima je i to uspjeh. Bosna i Hercegovina je vjerojatno zemlja sa najsloženijim odnosima i državnim ustrojem na svijetu, s 13 ustava i 14 zakonodavnih tijela, sa 650 parlamentaraca i 135 ministara na četiri razine vlasti, sa nestabilnim koalicijama koje čini šest partnera suprotstavljenih interesa i gledanja na prošlost i budućnost, itd. U takvim okolnostima kroz koordinacijski mehanizam smo konsenzusom usuglasili odgovore na 3.452 pitanja, održavši preko 200 sastanaka na kojima je sudjelovalo 1.086 aktera. Dakle, svi odgovori su prihvaćeni jednoglasno.
– Povodom Izvješća EU o napretku BiH na Europskom putu dio zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH je zatražio održavanje vanredne sjednice. Što su razlozi usporenog kretanja BiH na Europskom putu?
IZETBEGOVIĆ: Na prvom mjestu ponašanje tih istih zastupnika koji su destabilizirali rad Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara, pokušavali smijeniti predsjedavajućeg Vijeća ministara i oboriti bitne reformske zakone poput Zakona o akcizama, a sada traže tuđu odgovornost. Naravno, iza njih stoje politički lideri koji su u nazočnosti Federice Mogherini na početku mandata potpisali ‘Neopozivu privrženost Reformskoj agendi BiH’, a zatim se svako malo predomišljali i opstruirali. Punih smo pet mjeseci, recimo, čekali odgovore na Upitnik EU od strane Vlade RS.
– Čelnici država, vlada i opozicije, koji dolaze iz stranaka članica Europske narodne stranke (EPP), okupit će se 16. svibnja u Sofiji, dan uoči Summita Europska unija (EU) – Zapadni Balkan. Vi ste jedini iz BIH, što očekujete od tog sastanka ali i summita?
IZETBEGOVIĆ: To je, za Balkan i Bosnu i Hercegovinu, najbitnije okupljanje nakon summita EU u Solunu prije 15 godina. Očekujem snažnu podršku proširenju, odnosno uklanjanju jednog vakuuma u srcu Europe kada je članstvo zemalja zapadnog Balkana u Europskoj Uniji u pitanju. Nova Strategija Europske komisije za zapadni Balkan je dokument koji nudi odgovore na sva bitna pitanja i probleme odnosa unutar BiH i odnosa sa susjednim zemljama. Takvu priliku konkretiziranu kroz jasne programe nismo imali do sada. Šest vodećih inicijativa na kojima se Strategija zasniva nude programe pomirenja, ubrzanog rješavanja otvorenih pitanja među susjedima, jačanje vladavine prava, ekonomske reforme, izgradnju infrastrukture, digitalizaciju itd. I sve to praćeno monitoringom i financijskim sredstvima EU.
– Odnosi sa Srbijom nisu na zavidnoj razini, jedne poruke dobivamo od Vučića kada se sastane sa bh. dužnosnivima, neke druge kada je sa Miloradom Dodikom. Kada biste u dvije riječi morali opisati taj odnos, kakvim biste ga nazvali?
IZETBEGOVIĆ: Nemam dvije riječi s kojima bih opisao političko sazrijevanje i oscilacije Aleksandra Vučića. Traži to duži opis. Nadam se da će ono ići u pravom smjeru, da neće krenuti unatrag. U svakom slučaju, nije mu lako balansirati između Europe, SAD i Rusije, između nacionalnih emocija i realnosti kada je Kosovo u pitanju, između potreba za korektnošću spram BiH i očekivanja za srpskom jednostranošću kad je RS u pitanju.
– Kako biste onda nazvali odnos sa Hrvatskom i kako gledate na poteze ove države prema BiH, ima li nešto osim Pelješkog mosta što zamjerate Hrvatskoj?
IZETBEGOVIĆ: Hrvatska se uporno odnosi paternalistički spram BiH, ignorira naše stavove i interese, negira UZP počinjen u pokušaju stvaranja etnički čistog hrvatskog teritorija, ne vraća nam imovinu, ne plaća vodni resurs Buškog jezera koje koristi desetljćima uz simbolične nadokade itd. S druge strane, podupire nas u našim euroatlantskim težnjama, investira u BiH, olakšava kretanje ljudi i roba itd. Ambivalentni i kontroverzni odnosi, a moglo bi, i trebalo bi bolje sa Hrvatskom.
– Vratimo se još malo na domaće teme. Ugovor s Islamskom zajednicom nije potpisan, Dragan Čović je zabrinut curenjem informacija iz Predsjedništva, Mladen Ivanić ima neke svoje zamjerke, međutim ta točka nije dospjela ni na dnevni red. Kako ste doživjeli cijelu situaciju?
IZETBEGOVIĆ: Kao bespotrebnu i teško objašnjivu pizmu spram Islamske zajednice i Bošnjaka. Naročito od strane Dragana Čovića koji je bio tvrdokorniji od Ivanića, a trebao je biti kooperativniji, jer Hrvati žive izmiješani sa Bošnjacima, jer su Bošnjaci glasali za ugovor sa Katoličkom crkvom, jer je hrvatska politika u BiH imala važna očekivanja i zahtjeve spram bošnjačke politike. Taj Ugovor je prije par godina prošao ekspertnu fazu, pa su za njega još 2015. glasali svi ministri u Vijeću ministara, i Srbi i Hrvati, dakle i hrvatski ministar koji predvodi Ministarstvo pravde, i usuglašeni prijedlog je poslan Predsjedništvu BiH.
A onda je Ivanić imao dodatne zahtjeve i prijedloge kojima se od strane Islamske zajednice izašlo u susret, i sve je stalo na Čoviću koji je novi zastoj obrazložio “postizanjem šireg dogovora”, dakle rješavanjem političkih zahtjeva hrvatske strane koji nemaju veze sa vjerskim zajednicama?! Eto, to je taj naš majstorluk da od svega napravimo problem, da zabijemo trn u zdravu nogu.
– Uhićenjem generala Dudakovića i grupe časnika je izazvalo nove tenzije u BiH. U vašim reakcijama ste stali uz generala i ostale uhićene. Da li je to bilo ishitreno s obzirom na vašu poziciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH?
IZETBEGOVIĆ: Nije. Uvjeren sam da će general Dudaković i grupa krajiških oficira, uhićenih prije nekoliko dana, dokazati svoju nevinost. Isto tako će biti i s procesom generalu Mahmuljinu, kao i sa braniocima Sarajeva optuženim za navodne zločine u Dobrovoljačkoj ulici i Velikom parku. U svakom ratu bude zločina, ali ovi ljudi nisu zločinci. Legalna strana koja je pod zapovjedništvom Predsjedništva BiH branila zemlju od agresije je činila sve da zločine spriječi, obeshrabri, procesuira, i oni su se mogli dogoditi isključivo na razini individualnog zločina. To je potvrđeno kroz procese generalu Deliću, Seferu Haliloviću, Naseru Oriću.
– U tijeku su sastanci sa predstavnicima američkog veleposlanstva i EU po pitanju Izbornog zakona. Ako ne bude dogovora, plašite li se blokada, neki prizivaju i aktivaciju Herceg Bosne?
IZETBEGOVIĆ: Opet hrvatska politika u BiH ni iz čega pravi krizu. HDZ ima 13 od 17 zastupnika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, i to im je malo, pa se apelacijom prema Ustavnom sudu BiH pokušalo izboriti više za HDZ, svodeći hrvatski puk i njihove predstavnike na Hercegovinu, Posavinu i dio Srednje Bosne. A zatim se napravila još jedna pravna gimnastika – presudu Ustavnog suda po pitanju entitetskog Doma naroda se od strane HDZ tumači kao presudu koja se odnosi na Predsjedništvo BiH i državnu razinu, i to na način da se zauvijek onemogući implementaciju presude Suda iz Strasbourga po apelaciji Sejdić-Finci. Ne vjerujem da ćemo u ovom predizbornom ‘cajtnotu’ pronaći rješenje koje će zadovoljiti i HDZ i lijevo orijentirane stranke, ali mogu pomoći OHR ili SIP.
– Prema dostupnim informacijama, predsjedavajući VM Denis Zvizdić i profesorica Sebija Izetbegović sa terena, iz infrastrukture SDA, dobili su najviše nominacija za kandidaturu za člana Predsjedništva BiH. Hoće li se između njih dvoje birati kandidat SDA na konvenciji 26. svibnja?
IZETBEGOVIĆ: Zvizdić je dobio natpolovičnu podršku sa terena tako da me ne bi iznenadilo da kadrovska komisija SDA pojednostavi stvari i predloži njegovu kandidaturu aklamacijom, bez tajnog glasanja na Konvenciji koja se treba održati 26. svibnja.
– Jeste li očekivali ovakvu podršku baze kandidaturi profesorice Izetbegović?
IZETBEGOVIĆ: Nisam. Ne tako davno postojao je snažan otpor u javnosti imenovanju Sebije izetbegović na poziciju direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Taj otpor je bio praćen šutnjom u strukturi SDA, izostankom podrške, čak i komentarima da je imenovanje bilo štetno po Stranku. Sebija se borila sama, i izborila. Napravila je preokret u KCUS kakav nitko nije očekivao, uvela je red, vratila dugove, podigla razinu zdravstvene usluge. Pokazala je pri tom neobičnu hrabrost i viziju, snažnu lidersku crtu i karizmu.
I preokrenula javno mnijenje u svoju korist. Njenu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH smo od početka demantirali i obeshrabrivali. I unatoč svemu tome, pa i mom osobnom negativnom odnosu spram njene kandidature, kao politička autsajderka je iz baze dobila snažnu podršku. Sebija će vjerojatno uskoro izrasti u snažnu ženu-političara kakvih treba bosanskohercegovačkom društvu.
(Izvor: Vijesti.ba)