‘Između dobrog posla i modernog ropstva – kako se događa i što možete uraditi’, naziv je javne debate održane u Mostaru, a u okviru kampanje projekta “Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se događa – Prepoznaj i zaštiti se” u BiH.
Diljem BiH, pa tako i u Mostaru, organiziraju se debate i edukacije s fokusom na trgovinu ljudima u cilju radnog iskorištavanja, kako tu opasnost prepoznati i zaštititi se.
Sjećamo li se ‘slučaja Azerbajdžan’?
“Cilj je animirati građane da prijave sumnjive oglase za posao, budu upućeni o njihovom pravima kao i institucijama i organizacijama kojima se mogu obratiti za pomoć nakon što se susretnu sa sumnjivim ponudama za posao ili kada se nalaze u zakonski neprihvatljivom radnom angažmanu”, rekla je Dijana Tadić, izvršna direktorica ‘Udruženja Žene BiH’.
Abida Pehlić iz ‘Udruženja Novi put’ skrenula je pozornost da ova kampanja dolazi u pravo vrijeme i to, kako je naglasila, kada su bh. državljani suočeni sa teškom ekonomskom situacijom pogoršanom i pandemijom koronavirusa. Ona je podsjetila kako je upravo BiH dugi niz godina prepoznata kao zemlja porijekla trgovine ljudima.
“Za razliku od početka 21. stoljeća od kada se bavimo ovom problematikom i kada je trgovina ljudima podrazumijevala u većini strane državljanke zbog seksualnog iskorištavanja, već dugi niz godina državljani BiH su žrtve trgovine ljudima u cilju radnog iskorištavanja. Mnogi od njih, čim im se ukaže prilika, zbog teške ekonomske situacije u BiH namjeravaju potražiti bolje poslovne prilike u inozemstvu. Možemo vidjeti i da su se trgovci ljudima intenzivno angažirali na obećavanju nevjerojatno dobrih poslovnih prilika i uvjeta za rad u inozemstvu. Obećavaju zaposlenje bez prethodno ishodovanih boravišnih i radnih dozvola itd. No, ljudi, suočeni sa strahom i neizvjesnošću u budućnosti, prihvaćaju i nasjedaju na takva obećanja i postaju žrtve trgovine ljudima, postajući iskorištavana radna snaga”, rekla je Pehlić.
Ona je podsjetila na najveći slučaj radnog izrabljivanja zabilježen u Europi u 21. stoljeću.
“Svi smo upoznati sa slučajem Azerbajdžan iz 2009. kadaje 627 muškaraca iz BiH bilo prisiljeno na prinudni rad na jednom gradilištu u toj zemlji. To je najbrojniji i najveći slučaj radne eksploatacije zabilježen u Europi 21. stoljeća. Međutim, naše vlasti nisu iskoristile taj slučaj kako bi djelovale preventivno i spriječile radno izrabljivanja naših ljudi diljem svijeta”, rekla je.
No, na žalost, situacija se ponavlja.
“Bili smo svjedoci radne eksploatacije naših radnika u Iraku, Sočiju, Kataru, dok značajan broj ljudi ne želi prijaviti da su bili žrtve radne eksploatacije, postoji velika bojazan da se naši državljani izrabljuju na radnim mjestima diljem zapadne Europe, ali i izvan njenih granica”, zaključila je predsjednica Udruženja ‘Novi put’
Manipulacije radnicima
Iako nedovoljno zastupljena u medijima, ova rastuća problematika i u suvremenom dobu prepoznata je podrškom EU-a i Vijeća Europe kroz zajednički program ‘Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022’ i projekata ‘Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u BiH’, a provodi ga Fondacija ‘Lara’ u suradnji sa članicama Mreže RING – u Mostaru sa Udruženjima ‘Žene BiH’ i ‘Novi put’.
Pravnica Amela Burić Ovnović ovom prilikom je podsjetila da je Vijeće ministara BiH usvojilo strategiju zaštite i podrške žrtvama trgovine ljudima u periodu od 2020. do 2023. godine, ali je naglasila i činjenicu da se manipulacije i izrabljivanje radno sposobnih češće događaju u privatnom nego u javnom sektoru.
Kako je kazala, jedna od najčešćih primjera su ugovori o radu na određeno vrijeme gdje se, nakon isteka ugovora, radnika šalje na zavod za zapošljavanje te ih potom ponovno zapošljavaju – samo kako ne bi imali ugovor na neodređeno vrijeme i imali veća prava.
“Oštećeni radnik može podnijeti kazneni postupak i imovinsko-pravni zahtjev, ali u praksi se najčešće događa da je ta odšteta jako mala, a sudski proces dugotrajan i samim tim su u jako nepovoljnoj situaciji”, zaključila je odvjetnica Burić Ovnović.
BiH – paradoks i svijet sa 25 milijuna žrtava suvremenog ropstva
Prema riječima Abide Pehlić iz ‘Udruženja Novi put’, BiH se treći put našla na američkoj Nadzornoj listi State Departmenta zbog činjenice da ne ispunjava uvjete u suzbijanju trgovine ljudima. “To je svojevrstan paradoks jer vrijede pravila su da se degradira država koja je dvije uzastopne godine na listi degradira na nižu razinu. Međutim, BiH je učinjen ustupak zbog obećanja vlasti da će se realizirati pojedini planovi koji će doprinijeti suzbijanju trgovine ljudima”, ističe Pehlić.
Inače, Međunarodna organizacija rada procjenjuje da u svijetu postoji skoro 25 milijuna žrtava modernog ropstva.
(Izvor: Dnevni list)