Očigledno je da je povod amandmanu o genocidu počinjenom Srebrenici slovenskog europarlamentarca Igora Šoltesa, koji je u posljednji čas “ušao” u Rezoluciju Europskog parlamenta, intervju premijerke Srbije Ane Brnabić Deutsche Welleu, u kojem ona nije željela okarakterizirati zločin u Srebrenici kao genocid, navodi TANJUG.
Sigurno je, navodi ta agencija, da je amandman o genocidu u Srebrenici dočekan s “izvjesnim iznenađenjem”.
Tim prije, kako se navodi, što nijedan dužnosnik Srbije nikada događaje u Srebrenici nije nazvao genocidom.
{youtube}U-e80BQw83g{/youtube}
Premijerka ‘nije ponosna na to’
“Šoltesovom zaslugom, međutim, priznavanje genocida u Srebrenici označeno je u Rezoluciji kao ‘fundamentalan korak na putu Srbije ka članstvu u Europskoj uniji'”, navodi TANJUG.
U intervjuu novinaru Deutsche Wellea Timu Sebastianu, Brnabić je, na njegovo uporno inzistiranje na priznanju genocida počinjenog u Srebenici, odgovorila da “ne misli da je strašan masakr u Srebrenici bio genocid”.
“To je bio gnjusni zločin. Ratni zločin. Nisam ponosna na to. To nije urađeno u ime srpskog naroda i Srbija ne može kolektivno biti okrivljena za ono što se tamo događalo”, odgovorila je Brnabić.
Formalno, navodi TANJUG, Brnabić, kao predsjednica Vlade, nije mogla iznijeti drukčiji stav.
“Srbija se 2010. godine kao država odredila prema Srebrenici kroz donošenje skupštinske deklaracije, kojom je osudila ‘zločin nad bošnjačkim stanovništvom’ u Srebrenici 1995. godine, na način koji je utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde. Za dokument su tada glasali poslanici liste ‘Za europsku Srbiju’, G17 plus, SPS-PUPS-Jedinstvena Srbija i zastupničkog kluba manjina, a protiv su bili Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija, dok poslanici SNS-a, SRS-a i LDP-a nisu glasali. Međunarodni sud pravde je 2007. godine utvrdio da Srbija nije kriva za genocid u Bosni i Hercegovini. Sud je zaključio i da Srbija nije planirala počiniti genocid, niti je poticala njegovo činjenje, ali je smatra odgovornom što nije učinila sve što je u njenoj moći da ‘genocid u Srebrenici’ spriječi”, navodi TANJUG.
Doživotni zatvor Ratku Mladiću
Srebrenica je okarakterizirana kao genocid od Haškog tribunala, kroz presudu bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske, generalu Ratku Mladiću, koji je po tom osnovu prvostupanjski osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
Uoči obilježavanja 20 godina od genocida počinjenog u Srebrenici, 2015. godine, Velika Britanija predložila je usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojom je priznanje genocida u Srebrenici preduvjet za pomirenje te pozivaju politički lideri na svim stranama da priznaju i prihvate činjenice o zločinima iz prošlosti.
“Taj tekst praktično bi srpski narod, iz čijeg reda su počinitelji zločina u Srebrenici, označio kao genocidan, a Srbija okvalificirana kao genocidna država. Takav scenarij spriječila je Rusija, koja je blokirala usvajanje rezolucije u Vijeća sigurnosti UN-a, koju su podržale SAD i zemlje Europske unije”, piše TANJUG.
Član Vanjskopolitičkog odbora EUropskog parlamenta i predsjedavajući parlamentarne Delegacije za sUradnju sa Srbijom Eduard Kukan primjećuje da Spominjanje Srebrenice nije novina i da je EU uvijek imao jasne pozicije o genocidu.
“EUropski parlament usvojio je pozitivnu i ohrabrujuću Rezoluciju o Srbiji. Ne mislim da je generalno pozitivan ton Rezolucije izmijenjen amandmanom koji se odnosi na Srebrenicu”, rekao je Kukan za TANJUG.
Jovanović: Bio je genocid i – točka
Predsjednik Liberalno demokratske partije Srbije Čedomir Jovanović kazao je da se u Srebrenici dogodio genocid.
“Da mi arbitriramo je li Srebrenica genocid ili nije…. Jest – točka. I tu se ništa neće promijeniti našim negiranjem svega toga. Ništa, osim sto ćemo još jednom dati novu argumentaciju svijetu da nije problem Srba bio u [Slobodanu] Miloševiću, [Radovanu] Karadžiću i Mladiću, nego da je on puno dublji”, kazao je Jovanović.
Vlada Srbije nije željela komentirati rezoluciju Europskog parlamenta.
(Izvor: Al Jazeera/TANJUG)