Nuklearna elektrana Kozloduj nalazi se na obali Dunava, oko 200 kilometara sjeverno od Sofije.
Razvoj projekata 7. i 8. bloka NE Kozloduj, kao i planovi za izgradnju četiri nove reverzibilne hidroelektrane (PAVEC), spadaju među ključne prioritete bugarske Vlade za razvoj energetskog sektora. Oni su sastavni dio napora za uspostavu sigurnog, konkurentnog i održivog energetskog sustava u skladu s europskim zelenim ciljevima.
Prema riječima bugarskog ministra energetike Žeča Stankova, cilj Ministarstva je da se sedmi blok NE Kozloduj pusti u pogon 2035. godine, a osmi dvije godine kasnije.
„Projekti novih PAVEC-a, kao i obnova najveće takve elektrane na Balkanu – Čaire, glavni su prioriteti Ministarstva energetike za uravnoteženje elektroenergetskog sustava. U sljedećim mjesecima slijedi priprema sve potrebne dokumentacije za izgradnju novih postrojenja, a razmatraju se različiti modeli javno-privatnog partnerstva“, izjavio je Stankov.
Nuklearna elektrana Kozloduj nalazi se na obali Dunava, oko 200 kilometara sjeverno od Sofije. Ima šest reaktora – četiri snage po 440 MW i dva od 1000 MW, koji su pokrivali oko 46 % potrošnje električne energije u Bugarskoj.
Prije 2003. godine, pod pritiskom EU, ugašena su četiri reaktora od 440 MW jer nisu ispunjavali europske sigurnosne standarde. Blokovi 1 i 2 zatvoreni su 2003., a blokovi 3 i 4 početkom 2007. godine. Blokovi 5 i 6 i dalje su u pogonu.
Ministar Stankov naglašava da su potrebna dugoročna i održiva rješenja i za regije koje ovise o ugljenu, jer lignit i dalje ima ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti zemlje tijekom tranzicijskog razdoblja.
Koridor za sigurnost opskrbe
Bugarska je prva zemlja koja je započela izgradnju vertikalnog plinskog koridora, čime se jačaju kapaciteti za stvarnu diverzifikaciju opskrbe. Ovaj strateški projekt, koji ulazi u ključnu fazu realizacije na bugarskom teritoriju, podržale su vlade Grčke, Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Slovačke, Moldavije i Ukrajine.
Cilj koridora je osigurati sigurnost i kontinuitet u opskrbi energijom, s pristupom različitim izvorima prirodnog plina za Bugarsku i širu regiju jugoistočne Europe. Projekt će omogućiti prijenos plina s juga na sjever – od Grčke, preko Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Slovačke, sve do Moldavije i Ukrajine.
Prvih 15 od ukupno 48 kilometara dionice Kula–Kresna već je postavljeno i zavareno, a gotovo cijela trasa je očišćena i pripremljena. Izgradnja bugarskog dijela podijeljena je u tri faze, a očekuje se da će ovi objekti povećati kapacitete za prijenos plina iz Grčke prema Bugarskoj te iz Bugarske prema Rumunjskoj.
Prema bugarskim vlastima, budući zeleni energetski koridori omogućit će prijenos jeftine, zelene i bezemisijske energije iz kaspijske regije prema Europi.
„Bugarska će imati ključnu ulogu u preusmjeravanju energije iz obnovljivih izvora koja će dolaziti iz Azerbajdžana, Gruzije, Turske, preko Crnog mora do Bugarske, a zahvaljujući našoj dobroj povezanosti i do ostatka kontinenta“, rekao je ministar Stankov.
Službena Sofija navodi da se ubrzano radi na implementaciji ključnih plinskih i elektroenergetskih projekata koji trebaju osigurati sigurnu, dostupnu i održivu energiju za bugarske i europske građane.
(izvor: energetika-net.com)