Izetbegović i Stoltenberg su razmijenili mišljenja o situаciji u Bosni i Hercegovini, zaključivši da je BiH ostvarila značajne i odlučne iskorake u procesu približavanja euroatlantskim integracijama.
Izetbegović je naglasio da su u protekle tri godine, unatoč izazovima i otporima, napravljeni značajni pomaci. Istaknuo je da je Predsjedništvo BiH posvetilo posebnu pažnju i davalo poseban impuls svim procesima koji su se odnosili na integracije, te da su konsenzusom usvojeni strateški dokumenti – Strategija vanjske politike BiH za period 2018 – 2023, Pregled obrane i Plan razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH za period 2017 – 2027.
Izetbegović je informirao generalnog tajnika Stoltenberga i o realizaciji aktivnosti u vezi s aktivacijom Akcionog plana za članstvo te je istaknuo da je u nedavno usvojenoj Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine naglašeno da nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija naše zemlje i da će te aktivnosti biti prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i implementaciji MAP-a, za šta postoji širok politički konsenzus u BiH.
Izetbegović je naglasio da Bosna i Hercegovina u sljedećih deset godina može postati stabilna i uspješna europska država, ali da joj je za to potrebna podrška.
Predsjedavajući Izetbegović potcrtao je da su politički odnosi i praktična suradnja Bosne i Hercegovine s NATO-om na zavidnoj. Podsjetio je da Bosna i Hercegovina kontinuirano sudjeluje u mirovnim operacijama i prosmatračkim misijama UN, pa je tako 60 pripadnika Oružanih snaga BiH raspoređeno u Afganistanu u okviru misije „Odlučna podrška“, a još pet pripadnika u promatračkim misijama UN u Kongu i Maliju.
Izetbegović je istaknuo da je aktivacija MAP-a od ključnog značaja za budući razvoj suradnje i odnosa Bosne i Hercegovine s NATO-om. Dodao je da bi to bio dodatni i sveobuhvatni mehanizam suradnje, kojim bi NATO i saveznici dali Bosni i Hercegovini mogućnost da dokaže da je odlučan, vrijedan i predan partner u procesu stvaranja sigurnije i stabilnije regije.
Čović održao predavanje generalima
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović održao, u središnjici Hrvatskog generalskog zbora u Zagrebu, predavanje na temu: „Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu“.
U uvodnome dijelu svoga izlaganja Čović je istaknuo kako hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini nije zasebno pitanje jednoga naroda, nego se radi o univerzalnom pitanju ustavnosti i vladavine prava, jednakopravnosti, te ukupne euroatlantske perspektive države BiH.
Govorio je o značaju ustavnog načela legitimnog predstavljanja, odnosno demokratskog integriteta sva tri konstitutivna naroda kod izbora članova Predsjedništva BiH, ali i predstavnika na svim drugim administrativno-političkim razinama, što je posebice značajno za Hrvate kao najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH. U tom smislu je izmjena Izbornog zakona BiH, sukladno odlukama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, iznimno važna.
Kao jedan od posebno značajnih aspekata hrvatskog pitanja, uz izmjenu Izbornoga zakona BiH, Čović vidi i u jačanju veza Hrvata Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom, kroz suradnju u području kreiranja zajedničke, jedinstvene demografske politike, rješenje pitanja braniteljske populacije, te jačanje kulturnih i obrazovnih veza.
Svi ovi vidovi suradnje, uz zajedničke projekte i investicije na gospodarskoj razini, predstavljali bi zajedničku strategiju Hrvata našeg podneblja.
U svome izlaganju osvrnuo se i na pitanje euroatlantske perspektive države Bosne i Hercegovine. Kazao je kako je ono od posebnog značaja za sve njezine narode, te kako će Hrvati BiH nastaviti aktivno, sustavno i organizirano predvoditi i provoditi integriranje BiH u Europsku uniju i NATO, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.
/Republikainfo.com/